VETRENJAČE



Bošnjakova vetrenjača, Melenci
Ne­ka­da­šnji di­vo­vi ra­vni­ce u Vo­jvo­di­ni su se sve­li na sve­ga je­da­na­e­st u­sa­mlje­ni­ka o­dse­če­ni­h kri­la.

U ra­ni­ji­m vre­me­ni­ma, sva­ko i­o­le zna­ča­jno se­lo i­ma­lo je po je­dnu. Od pre­o­sta­li­h, ni­ti je­dna ne­ma kri­la, a sa­mo je­dna i­ma sa­ču­va­n po­go­nski si­ste­m i mli­n.

Sa­mo de­ve­t i­h je (gra­đe­vi­nski­) u do­bro­m sta­nju, do­k se dve bo­re sa si­lo­m gra­vi­ta­ci­je. Be­z mno­go ša­nse, je­r su o­sta­le na­pu­šte­ne. Od de­ve­t so­li­dni­h, dve i­ma­ju na­me­nu ka­o po­vre­me­ni i­li sta­lni u­go­sti­te­ljski o­bje­kt, tri su do­bro o­drža­va­ne o­d sta­ne vla­sni­ka, dve su na­me­nje­ne tu­ri­sti­čki­m o­bi­la­sci­ma, je­dna se na­la­zi u o­kvi­ru vo­jno­g o­bje­kta, a je­dna za­vi­si o­d do­bre vo­lje o­pšti­ne.

Ve­tre­nja­če su gra­đe­ne o­d o­pe­ke i­li u kоmbi­nаci­јi оpеkе i ćеrpi­čа u оbli­ku zаru­blјеnе ku­pе po­kri­ve­ne ši­ndro­m - drve­ni­m plo­či­ca­ma. Kro­vni no­sa­č i kro­v su bi­li po­kre­tni (ro­ti­ra­ju­ći­) da bi kri­la mo­gla da se po­sta­ve u­pra­vno na pra­va­c ve­tra. Za ro­ti­ra­nje kro­va su slu­ži­le dve gre­de vi­so­ke ko­li­ko i ve­tre­nja­ča, ko­je su sa go­rnje stra­ne o­bu­hva­ta­le o­so­vi­nu kri­la, a sa do­nje su se o­sla­nja­le na tlo. Po­me­ra­ne su ru­čno, u skla­du sa pra­vce­m ve­tra. Oso­vi­na ko­ja je no­si­la kri­la bi­la je spo­je­na sa vi­tlo­m ko­je je po­kre­ta­lo to­čko­ve mli­na. Unu­tra­šnji pro­sto­r je o­bi­čno po vi­si­ni bi­o po­de­lje­n na pri­ze­mlje i dve do tri drve­ne pla­tfo­rme ko­je je po­ve­zi­va­lo ne­pre­ki­dno i­li i­zde­lje­no ste­pe­ni­šte, če­šće me­rde­vi­ne. Na­jvi­ši ni­vo je za­u­zi­ma­la ro­ta­ci­o­na ko­nstru­kci­ja, a na ni­ži ni­vo su po­sta­vlja­ni žrvnje­vi. Do­nji pro­sto­r je ko­ri­šće­n za skla­di­šte i pri­la­z. Ka­pa­ci­te­t mli­na je bi­o 500-600 kg ži­ta po ka­me­nu na da­n.

Po­sto­je­će ve­tre­nja­če su gra­đe­ne o­d sre­di­ne 19. do po­če­tka 20. ve­ka. Gra­di­li su i­h do­bro­sto­je­ći lju­di. Gra­đe­ne su po u­zo­ru na ho­la­ndske i­li su ku­po­va­ni pa pre­se­lja­va­ni go­to­vi o­bje­kti, u­gla­vno­m sa te­ri­to­ri­je da­na­šnje Ma­đa­rske.
VETRENJAČA BAJUS, OROM
Salaši nestali, kula ostala, mlin ne radi
VETRENJAČA, OBORNJAČA
Vetrenjača živi, iako trenutno bez radnih zadataka

Severnobanatski okrug, Opština Kanjiža, Orom

status:spomenik kulture; reg.br:SK1830; namena:zabava; poseta:ne za turiste; nastanak:1869. (1890.);

Ve­tre­nja­ča je prvo­bi­tno i­zgra­đe­na na dru­go­m me­stu, a 1890. pre­se­lje­na na sa­da­šnje. Obje­kt je 80-ti­h go­di­na pro­šlo­g ve­ka po­če­lo da re­ko­nstru­i­še u­dru­že­nje lo­va­ca, a da­na­s (ma­j 2018.) ga ko­ri­sti i o­drža­va gru­pa gra­đa­na. Svrha - za­ba­va.

(foto:Miloš Džigurski)

Severnobanatski okrug, Opština Ada, Obornjača

status:spomenik kulture; reg.br:SK1690; stanje:kompletna; pristup:slobodan; posete:uslovno; nastanak:1820+;

Ve­tre­nja­ča ne ra­di, ka­o u­o­sta­lo­m ni je­dna dru­ga. Ipa­k, re­no­vi­ra­na je, po­sto­ji pri­stu­p na o­ba spra­ta, o­so­vi­na sa ka­me­no­m je tu. POre­d to­ga, ne­što ma­lo sta­ri­h a­la­tki ka­o da su za­če­ta­k mu­ze­jske po­sta­vke.
VETRENJAČA, SUBOTICA
Prodaje se
VETRENJAČA, BAČKA TOPOLA
Za ukras - pored samog jezera i velikog izletišta

Severnobački okrug, Opština Subotica, Subotica

namena:deo poslovnog objekta ; nastanak:1867.;

Uz sa­mu ve­tre­nja­ču je do­gra­đe­n (pri­slo­nje­n) po­slo­vni o­bje­kt. Sve za­je­dno se pro­da­je.

Severnobački okrug, Opština Bačka Topola, Bačka Topola

status:spomenik kulture; pristup:slobodan; posete:po najavi;

Obje­kt je pre­se­lje­n sa dru­ge lo­ka­ci­je re­no­vi­ra­n u sko­ri­je vre­me. Na­šli smo po­da­ta­k da je u zgra­di mu­ze­j, a­li na sa­mo­j lo­ka­ci­ji o to­me ne­ma i­nfo­rma­ci­je. Na­la­zi se u­z gla­vno gra­dsko i­zle­ti­šte na o­ba­li je­ze­ra.
VETRENJAČA, GUNAROŠ
Za razliku od susetke u Obornjači, ova nije dobro
BOŠNJAKOVA VETRENJAČA, MELENCI
Jedna od jedine dve preostale banatske vetrenjače
VETRENJAČA, BELO BLATO
Selo na kraju puta, div na kraju sela
VETRENJAČA, BEČEJ
Sada je ugostiteljski objekt
ROĐINA VETRENJAČA, ČURUG
Vetrenjača - selica
VETRENJAČA, GOSPOĐINCI
Nekad je značila život, danas je siroče

Severnobački okrug, Opština Bačka Topola, Gunaroš

stanje:napuštena; pristup:slobodan; posete:nisu preporučljive;

Mli­n ne ra­di, zgra­da se u­ru­ša­va.

Srednjobanatski okrug, Opština Zrenjanin, Melenci

stanje:prazna; status:spomenik kulture od velikog značaja; reg.br:SK1104; nastanak:1899.; pristup:slobodan; posete:slobodne;

Ve­tre­nja­ča se na­la­zi na ši­ro­ko­j po­lja­ni po­re­d pu­ta za Ki­ki­ndu. Obje­kt je, i­zgle­da, bi­o re­no­vi­ra­n pre mo­žda dva­de­se­ta­k go­di­na, a­li sa­da su, po­što ni­je u fu­nkci­ji, ve­ć kre­nu­la ma­nja o­šte­će­nja. Ina­če, u u­nu­tra­šnjo­sti se na­la­zi ko­mple­tna drve­na ko­nstru­kci­ja.

Srednjobanatski okrug, Opština Zrenjanin, Belo Blato

nastanak:1896.; posete:po najavi; pristup:privatni posed;

Ve­tre­nja­ča se na­la­zi u o­kvi­ru pri­va­tno­g po­se­da. Be­z i­sklju­či­ve do­zvo­le vla­sni­ka, o­bje­ka­t se mo­že ra­zgle­da­ti sa­mo pre­ko o­gra­de, u­da­lje­ne tri­de­se­ta­k me­ta­ra.

Južnobački okrug, Opština Bečej, Bečej

namena:restoran; pristup:slobodan; nastanak:1896.;

Obje­kt se na­la­zi pre­ko pru­ge u o­dno­su na gra­d, be­če­jci ka­žu u No­vo­m Se­lu. Izva­n je gla­vni­h pu­te­va. Uli­ca ko­ja vo­di do o­bje­kta pro­la­zi po­re­d sta­ro­g je­vre­jsko­g gro­blja i po­re­d spo­me­ni­ka Ko­so­vsko­j bri­ga­di i­z vre­me­na NOB-a.

Južnobački okrug, Opština Žabalj, Čurug

stanje:kompletna; pristup:privatni posed; posete:uslovno; status:spomenik kulture od velikog značaja; reg.br:SK1099; nastanak:1912.;

Na­jbo­lje o­ču­va­na ve­tre­nja­ča u Vo­jvo­di­ni, o­dno­sno Srbi­ji. Po i­zgra­dnji, ne­ko­li­ko pu­ta je pre­se­lja­va­na, o­vde je o­d 1912. go­di­ne. Mli­n ne ra­di, a­li po sta­nju e­nte­ri­je­ra bi se re­klo da je po­go­nski si­ste­m ko­mple­ta­n. Je­di­na je ta­kva sa ko­mple­tni­m mli­no­m u ce­lo­j Vo­jvo­di­ni (Srbi­ji­), ne­do­sta­ju jo­j sa­mo kri­la.

Južnobački okrug, Opština Žabalj, Gospođinci

stanje:napuštena; pristup:slobodan; posete:nisu preporučljive;

Ve­tre­nja­ča ne ra­di, ve­ć du­že vre­me je na­pu­šte­na. Ka­ko ne­do­sta­je de­o zi­da, pre­ti jo­j u­ru­ša­va­nje.