putnike, radoznalce, istraživače, avanturiste, ljubitelje, bicikliste, motoriste, pešake, planinare, fotografe, putopisce, profesionalce i amatere, omladinu i penzionere, kao i sve nepomenute, knjiga
Pravac Srbija
Prikaži mapu
KOMENTARI
KOMENTARISANO
VAŠ KOMENTAR (poželjna je bilo kakva identifikacija)
POŠALjITE KOMENTAR
UVOD
ŠARM SEOSKOG DVORIŠTA
Šta smo sve mogli videti u jednom običnom vojvođanskom seljačkom dvorištu. Od građevina: kuću, manju ili veću, sa tremom (zvanim gong ili kong), letnju kujnu, štalu, svinjac, kokošinjac, ambar, šupu, čardak (kotobanja ili kotarka), peć sa pušnicom, trap.
U delu ispod Save i Dunava, spisak je malo drugačiji. Tu su se nalazili: vajat (ili "zgrada"), mlekar, koš (čardak ili salaš), kačara, štala, obor, senik (plevnjak), sušara.
Pri gradnji, stambenom objektu se posvećivala najveća pažnja, dok je pomoćnim posvećivan minimum pažnje. Ipak, bilo je puno ekonomskih objekata koji su plenili svojim šarmom. Danas, kada polako iščezavaju i kada ih sve ređe srećemo, u očima ljudi koji ih pamte (pa naša detinjstva su ih bila prepuna) oni polako dobijaju vrednost koju zaslužuju.
Ekonomske objekte koji služe za čuvanje kukuruza u klipu zovu čardak, koš ili salaš. U Sremu ih zovu i kotobanje.
Čardaci se grade uzdignuti, s tim što se u ozidani prostor ispod njih smeštaju svinjac, obor ili šupa. Sremci su, pak, bili skloni kombinovanju, pa su se u produžetku gornjeg dela pored čardaka (kotobanje), smeštali i ambari i šupe.
Izduženi čardaci sa svojim skladnim linijama drvenih letvica, prazni ili popunjeni, oduvek su se izdvajali među ostalim objektima poljoprivrednog domaćinstva. Ipak, neki time nisu bili potpuno zadovoljni.
Krajem 19. i početkom 20. veka Sremci počinju da ukrašavaju svoje ekonomske zgrade, što postepeno dovodi do pravih umetničkih dela, pa se imena pojedinih majstora izdižu iz anonimnosti, a njihovi potpisi na ostvarenim delima postaju obavezni. Najpoznatiji su Dešići iz Golubinaca za koje se kaže da su svoja izuzetna dela radili iz zadovoljstva, mnogo više nego radi zarade.
Priča se, naravno, ne završava u Sremu, samo je obim sačuvanih i zaštićenih autentičnih ekonomskih objekata ispod Save i Dunava daleko manji.
Nalazi se u ulici Kralja Petra Prvog. Na stranici ambara još uvek je (jedva) vidljiv izrezbareni zapis "1876" - godina gradnje.
Ljubazni domaćini su nam dozvolili ulazak i snimanje ambara, dopunjujući sve zanimljivim detaljima iz života familije. Ispostavilo se, čak, da je domaćin poznavao mog oca - radili su zajedno u kombinatu PIK Bečej.
Ambar na saonicama porodice Trwakov
00:00
5.
Stapar
Kultura-Objekt-Ekonomski
Ambar Vere Volić
O B J E K T
Divno sačuvana zgrada u dvorištu
G A L E R I J A
trt
status:spomenik kulture;
Nalazi se u ulici Kralja Petra Prvog.
Gospođa Volić nije bila kod kuće, ali su komšije bile složne da se ona neće naljutiti ako škljocnemo jednu "preko tarabe". Ambar je u izvrsnom stanju i nadam se da ćemo ga jednom naslikati tet-a-tet.
Ambar Vere Voli}
JUŽNOBAČKI OKRUG (1)
Opština Beočin
00:00
6.
Sviloš
Kultura-Objekt-Ekonomski
Tri čardaka, Sviloš
P R I L A Z
Fruškogorska 97
Ograda
Prvi čardak (1)
Prvi čardak (2)
Prvi čardak (3)
Prvi čardak, prostor
O B J E K T
Fruškogorska 84
Ograda
Drugi čardak (1)
Drugi čardak (2)
Drugi čardak (3)
Drugi čardak, godina gradnje
Drugi čardak, trem
O K O L I N A
Kuća na broju 119
Treći čardak (1)
Treći čardak (2)
Treći čardak (3)
Treći čardak (4)
Kuća kojoj čardak pripada
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1196; nastanak:1916.; adresa:Fruškogorska 97;
U mestu se mogu videti tri čardaka. Prvi, u ulici Fruškogorskoj broj 97 je zaštićen kao spomenik kulture. Drugi, odmah preko puta prvog, nalazi se na broju 84. Treći se nalazi u ulici čiji naziv nismo zabeležili, na broju 119. Sva tri objekta su potpuno očuvana i u dobrom su stanju, iako izgleda da u okućnicama kojima pripadaju nema svakodnevnih žitelja.
Ovde smo saznali da severni deo Srema spremišta za kukuruz zove čardacima, a južni kotobanjama.
Dve velike kapije na prilazu ekonomskom delu okućnice
adresa:Mihaja Emineskua;
U okviru okućnice dobro stojeće porodice nalazi se izvanredno ukrašeni ambar sa sušarom. Stari vlasnici više ne stanuju ovde, komšije su otkupile objekt. Dvorište - široko, popločano ciglom, izmeću velikog stambenog dela i izvanredno ukrašenog ambara, zatvoreno sa dve velike drvene kapije iza kojih se nalazi drugo - prostor sa ekonomskim objektima.
Imali smo veliku sreću da su nam komšije, novi vlasnici, dopustili da uđemo i fotografišemo objekt. Napravili smo divne fotke.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1350; nastanak:druga četvrtina 19. veka; adresa:Svetog Save 42; stanje:solidno;
Nastao je u drugoj četvrtini 19. veka. Nosi status spomenika kulture od velikog značaja. Ono što ga odlikuje je upotrebljeni materijal. Ambar je izgrađen isključivo od drveta. Čak su i spojevi rađeni drvenim klinovima, bez ijednog parčeta metala.
Imali smo sreće, vrata kuće koja se inače ne koristi, otključao nam je komšija kome je poveren ključ. Konstrukcija je za sada u dobrom stanju, ali pošto je krov počeo da prokišnjava, trebalo bi preduzeti odgovarajuće mere što pre.
nastanak:1913; status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1048; stanje:funkcionalan; adresa:Pazovačka 64;
Ceo sprat ambara čini drvena konstrukcija, bogato rezbarena, pri čemu su delovi različite namene različito i konstruisani. Jedan je od tri slična objekta materijalne kulture u istom mestu.
Nismo zatekli nikoga u domaćinstvu. Slike smo snimili preko zida. Nadamo se da se vlasnici neće ljutiti, snimali smo samo čardak.
Celo poljoprivredno domaćinstvo je podsetnik na vremena od pre jednog veka. I stambeni i ekonomski deo građeni su u isto vreme i, do sada, dobro očuvani.
Kuća se ne koristi, u dvorište odavno niko nije ulazio (sudeći po izrasloj travi). Osim zapuštene fasade, objekti su, ipak, još uvek u soludnom stanju.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1322; nastanak:kraj 19.veka ili početak 20. veka; stanje:oštećen;
Nalazi se u Ulici 1. novembra 174. Kuća je zaključana i prazna, vlasnici su u inostranstvu. Objekt je zarastao u zelenilo i ne može se snimiti, iako je vidljiv preko ograde.
Iz komšijskog dvorišta smo mogli videti deo krova i na njemu veće oštećenje.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1031; adresa:Špajanska 50;
Bogatu vlasničku kuću karakterišu: dugački kong (trem) koji se prostire duž cele dvorišne strane; pročelje sa bogatom dekorativnom plastikom oko svih otvora; dekorisana rezbarena ulazna vrata. Ambar je ili najduži od svih sremskih ili je jedan od dva-tri takva. Kuću i ambare su zidali čuveni Dešići iz Golubinaca.
Nažalost, kuća i cela okućnica su u riziku propadanja, trenutni vlasnik ne pokazuje interes da se imanje održi. Iako je kapija otključana, u dvorište se od visoke trave i korova ne može ući.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1267;
Izvanredno lep objekt. Verovatno najlepše dekorisan sa zidom koji je bio oslikan, a trenutno se rekonstruiše. Takođe, jedan od retkih koji je i dalje u upotrebi.
Na sajtu spomenicikulture (SANU) upisana je pogrešna adresa ovog ambara. Na navedenoj adresi - Savska 15 - nalazi se drugi zaštićeni ambar. Ambar u Savskoj je manji, bez namene u zapuštenom stanju.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1268; nastanak:1919;
Kupinovo je pravi rezervat - ima nekoliko ovakvih, sada već vrlo retkih relikvija. Zid ambara u pročelju je bio oslikan. Ostaci dekoracije se još vide. Interesantno je da smo jedino na ambarima u Kupinovu (ima ih dva) videli oslikane zidove.
Na sajtu spomenici kulture (http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=1170) zamenjene su adrese i slike ovog i ambara u Žike Maričića 17. Prema Rečniku srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika (SANU, tom 10, str. 332), kotobanja je reč lokalnog karaktera (pokr.), a znači zgradu, košaru ili koš u kojima se čuva kukuruz u klipovima.
Veliki, bogato ukrašeni objekt, skriven je u hladu drveta i nedostupan oku u svojoj punoj lepoti. U opasnosti je od propadanja, pošto je domaćinstvo bez muške ruke, a država se na potrebe zaštite baštine ne uzbuđuje previše (odnosno nimalo, u kada se radi o privatnom posedu).
Ovo je stambeni objekt. Iako je naziv uobičajen za ekonomske zgrade, u ovom se kraju čardakom smatra zgrada na sprat. Na velikoj okućnici Podgoraca, uz nekoliko ekonomskih objekata, dve novije kuće, jedna vremešna brvnara, a izdvojena od svih i uočljiva stoji stari spratna zgrada. Prizemlje zgrade sa prirodnom toplotnom izolacijom je ostava za razne potrebe, dok je životni prostor na spratu. Drveno stepenište izlazi na široki trem, a na tremu je ulaz u (dve) sobe. Grede čardaka su spajane uklesivanjem i drvenim klinovima, bez i jednog komada metala. Glavna atrakcija u kući je velika peć (od blata) koja greje obe sobe. Na okućnici žive dva brata Podgorca.
Radeta Podgorca smo našli na novom radnom mestu, u klanici. Ljubazno se ponudio da nas povede i pokaže čardak i okućnicu.
U ovom selu ih, poređanih uz sam put, ima dosta. Mnogi stari su očuvani u originalu, ali i novograđeni ne odudaraju mnogo od tradicionalnog izgleda.
Inspiriše me ritam tankih drvenih letvica, ili prepletenog pruća, ili već od čega je ambar (koš, čardak, senik, plevnjak, salaš, kotobanja, ...) napravljen. Ovi stari, autentični, potpuno su me oduševili.