putnike, radoznalce, istraživače, avanturiste, ljubitelje, bicikliste, motoriste, pešake, planinare, fotografe, putopisce, profesionalce i amatere, omladinu i penzionere, kao i sve nepomenute, knjiga
Pravac Srbija
Prikaži mapu
KOMENTARI
KOMENTARISANO
VAŠ KOMENTAR (poželjna je bilo kakva identifikacija)
POŠALjITE KOMENTAR
UVOD
Najbrojnija kultna mesta predstavljaju stabla-zapisi. U Srbiji, ispod Dunava i Save, skoro svako selo ima ili je imalo stablo koje je smatrano svetim drvetom, a ispod koga se narod okupljao o litijama ili svecima. Običaj je da se drvo obeleži urezanim krstom na kori, a u nekim krajevima zapis predstavlja kameni krst - obrok.
Zbog brojnosti, ova kategorija nije mogla biti uključena u našu bazu. Dokumentovali smo samo ona stabla koja su bila zaštićena kao spomenik prirode, a prikazana su na panou Zaštićena stabla.
U Vojvodini (pretežno u Bačkoj i Banatu) najčešća kultna mesta su izvori - Vodice. Nasušna potreba za kvalitetnom vodom u nekada močvarnom i slatinskom području dovela je do posebnog odnosa prema čistim izvorištima. Neretko se događalo da se takvima pripišu i lekovita svojstva, te je nastao svojevrstan kult. Postali su mesto poštovanja i okupljanja, a obeležavani su, prvobitno krstovima, a u zadnjem stoleću su se počele pored njih ili nad njima graditi i kapele.
U katoličkim sredinama kultna mesta su Kalvarije, posveta Isusovom stradanju na Golgoti. Postavljaju se uz prirodna ili veštački napravljene humke. Na humci se postavljaju tri raspete figure, centralna je Isus na krstu, a do humke vodi široka staza uz koju su sa obe strane ozidane kapelice (stacije) sa scenama stradanja.
Uobičajeni broj stacija je 14. Podižu se u sklopu groblja ili pored crkve ili u slobodnom prostoru.
Za katoličke sredine su karakteristični i kipovi svetaca zaštitnika na raskršima ili pred ulazom u mesto. Takođe, česti su monumenti sa kipom Svetog trojstva, a mnogi od njih su podignuti u strahu ili u znak zahvalnosti za odbranu od kuge.
Skloništa u kojima su u davnim vremenima boravili isposnici, takođe su postala kultna mesta. Uglavnom su to prirodne pećine, prirodni ili klesani otvori u stenama ili slična, ljudskom rukom samo delimično prilagođena skloništa.
Najpoznatije u Srbiji su dve Savine isposnice kod manastira Studenica, kao i Monaške pećine isposnice ispod tvrđave na Pazarištu (Novi Pazar).
Poslednjih godina doziđivanjem i opremanjem za turističke posete neke od isposnica su izgubile autentičnost. Statistika
Preko 100 vodica.
Broj kalvarija
Broj isposnica
SEVERNOBANATSKI OKRUG (3)
Opština Kanjiža
00:00
1.
Kanjiža
Kultura-Religija-Kultno mesto
Kalvarija, Kanjiža
O B J E K T
Humka sa ulaza u kompleks
Humka sa druge strane
Pogled sa humke
I Z B O R
Krst u sumrak
Raspeća i poslednji zraci
Jedan od najbolje sačuvanih kurgana kod nas
sifra:BAC423; stanje:savršeno;
Smatra se da je kurgan potpuno sačuvan. Da je očuvan kako po izgledu, tako i po dimenzijama. Kalvarija je ograđena, a na ulazu su metalna vrata sa katancem.
Vrata su bila otvorena, pa smo uspeli da uđemo. Ne znamo, međutim, termine u kojima se vrata zaključavaju. Inače, Kalvarija je drugo ime za Golgotu, pa tako nazvana mesta (u katoličkim sredinama) obično sadrže i delove predstave Isusovog poslednjeg stradanja.
Vodica se nalazi u velikoj krivini prad samim ulaskom u mesto. Okružena je širokim pašnjakom na kome ima sitne i krupne stoke. Odmah pored je i pruga, ali ona se danas ne koristi.
Prostor na kome su objekti je podeljen na dva dela - katolički i pravoslavni. Granica koja deli vodice je obeležena niskom ogradom pored ulazne staze sa katoličke strane. Originalni izvor se nalazi na toj strani, ali postoji izvor i na pravoslavnoj. Vodice su kultno mesto sa učestalim posetama i skupovima. Izgrađene su dve kapele, jedna zidana i jedna pod natstrešnicom, dva objekta za smeštaj, prostor za skupove na otvorenom, kao i drveni most preko malog kanala. Sa obe strane se nalazi po jedan izvor sa pumpom.
Kod nas nikad kraja podelama. Čak i pijaću vodu razdvajamo.
Kalvarija se nalazi kod starog groblja. Za uzvišenje nije sigurno da li je humka ili tel. U blizini se nalaze ostaci srednjovekovne crkve, kao i ostaci stare ciglane (čiji je vlasnik bio Jevrejin). To je svakako najstariji deo tog kraja. Uz šor ima zanimljivih starih seoskih kuća sa tradicionalnim sunčanim zabatom. (Jožef Dožai)
Pri poseti Čantaviru, dobili smo potpuno pogrešnu informaciju da humka više ne postoji. Na sreću, Jožef Dožai koji se dugo bavi fenomenom humki, reagovao je i ispravio dezinformaciju koju smo i mi preneli.
Do kapele se stiže letnjim putem iz Svetozara Miletića. Put počinje od zadnjih kuća na jugozapadnoj tački sela, ide uz prugu. Do izvora ima malo više od 2 km. Kapela i izvor se zaključavaju.
Kompleks oko izvora je popunjen objektima i veoma lepo uređen. U okviru kompleksa su kapela, kip Device, natkriven prostor za skupove, stambeni objekt, veliki krst na ulazu.
Iako je objekt van mesta, takoreći u poljum higijena je na najvišem nivou. Toalet posebno.
Nalazi se kraj samog međumesnog puta. Prilaz je izuzetno obezbeđen, do kapele se spuštaju stepenice sa jakim rukohvatom. U kapeli standardno, par ikona i bunar sa poklopcem. Darodavci su o svom trudu postavili zapis na zabatu kapele.
Potpuno nova, bela kapela usamljena na neplodnom delu atara, odmah pored puta za Dubicu. Za razliku od drugih sličnih objekata, ovde je postavljena ručna pumpa za vodu.
Vodica Banatska Dubica
Opština Zrenjanin
00:00
21.
Perlez
Kultura-Religija-Kultno mesto
Vodica, Perlez/Stajićevo
P R I L A Z
Široki prostor za prevozna sredstva
Prostor kultnog mesta
O B J E K T
Objekt nad izvorom
Prostorija sa izvorom
Bunar sa čekrkom (1)
Čekrk (2)
Odmorište
Idealno mesto za dnevni izlet
Zidana vodica se nalazi na granici dva atara - Perleza i Stajićeva. Objekti su u odličnom stanju, a okolni prostor idealan za porodični izlet. Od Perleza ide kaldrmisani put, 7km plus 600m zemljanog uz njive. Od Stajićeva ima manje od 5 km atarskim putem, koji može biti problematičan u vreme kiša.
Kaldrmisanim putem iz Perleza se može voziti putničkim vozilom do 30 km/h. Uz oprez, na dvadesetak mesta postoje ozbiljna ulegnuća. Najveći smetnja za preglednost je visoka trava po sredini, ali vozili smo ceo put baš po travi i nismo naišli na problem.
Izbivši na široki prostor na kraju sela na mestu gde se putevi račvaju i gde nas je doveo googlov marker, stajali smo par minuta u dilemi. Slučajno smo, na kraju, spazili traženi objekt - na obodu utrine, priljubljen uz zadnje seoske kuće.
U poređenju sa druge tri očuvane i održavane (u Baču, Kanjiži i Bačkoj Topoli), bečejska se nalazi u okviru groblja, ima najduži pristupni put, najbolje očuvane usputne predstave/kapelice i bogatu spomeničku grupu završnog stradanja. Pored ove, u Bečeju, na katoličkom groblju u Donjem Gradu postoji još jedna Kalvarija.
Na lokaciji se nalazi kapela Sv. Petra i Pavle. Ispred kapele je veliki ograđeni i pokriveni prostor za skupove. Vodu crpi mala ručna pumpa. Otvor bunara je poklopljen i zaključan, tako da se samo voda sa pumpe može svakodnevno koristiti. Do lokacije se dolazi relativno dobrim letnjim putem.
Kapela na vodici se nalazi uz samu vodu Jegričke, tako da i prilaz objektu ide preko malog betonskog mosta. Ispred kapele nalazi se ozidani bunar. Vrlo blizu je i most preko vodotoka kojim se izlazi na letnji put prema Čurugu. Vodotok Jegričke je velikom dužinom zaštićen kao park prirode, pa se i na ovom mestu može sagledati u svoj svojoj lepoti.
Na lokaciji se nalaze ozidan bunar i betonski krst.
Bunar na ovoj vodici ne odaje utisak da je u redovnoj upotrebi. Kofa i lanac ne postoje, crepovi sa nadstrešnice su popadali, a među ciglama zida napreduje zelenilo. Meštanin Gojko Vujović koji nam je bio vodič, nije znao da nam kaže da li se na ovom mestu i dalje održavaju godišnjni skupovi.
Pešačkim mostom, ispod kule, nekadašnje kapije grada prelazi se u stari deo mesta na području tvrđave. Na samom početku ulice, sa desne strane nalazi se plato na kome je kalvarija. Sa najvišeg mesta na platou pruža se lep pogled na grad i na kanal kojim je presečen nekadašnji meandar reke Mostonge.
Jedina isposnica u Vojvodini - uklesana u steni Fruške Gore
pristup:pešačenje do 1 km,uspon, lak,uspon, srednji;
Prostorija je uklesana u (verovatno) prirodnom udubljenju. Ispunjena je ikonama i drugim prilozima verske namene. Stena oko isposnice je ispisana klesanim porukama, od kojih su neke stare i po 200 i više godina.
Do isposnice smo išli iz Ledinaca. Auto smo ostavili na jednom proširenju u Hopovskoj ulici gde je raskrsnica više ulica. Odatle smo peške pošli zemljanim putem (na jugozapad). Do isposnice ima oko 1 km lakog-srednjeg uspona. Preporuka: pokušajte pratiti gps koordinate na našim fotografijama.
Pošto se nigde ne navode pojedinačni nazivi za dve vodice kod Loka, osim pominjanja "stare" na jednom mestu, pretpostavio sam da je baš ova nazvana "starom".
Potpuno idilično mesto. Ne tako daleko od puta, ali ipak uvučeno duboko u šumu, na otvorenoj livadi, nalazi se mala kapela sa natstrešnicom za skupove. Na google mapi postoji marker za ovu tačku, ali je na pogrešnom mestu. Obratite pažnju kod markacija koje su na terenu, udaljene od prepoznatljivih orijentira. Googlova provera je minimalna, svako može da zabode marker bez ikakve odgovornosti.
Zahvaljujući lošem tajmingu nismo imali vremena da upitamo meštane za tačnu poziciju kapele Vodice. Na googlovoj mapi neko je postavio dva markera, prvi kao "Uzdinski krst", a drugi kao "Krst vodica" od kojih ni jedan nije nalik objektu opisanom od strane ZzZSK. Zaustavili smo se i snimili onaj prvi, a pravi ćemo potražiti sledećom prilikom. Ranije sam zapisao, ali ne znam iz kog izvora: "Ostatke objekta okružuje visoki zid trske, tako da je teško primetan iako se nalazi uz sam put".
Mala kapela nad izvorom, zaštićena je nadstrešnicom višom par metara i dovoljno širokom za omanji skup. Za tople dane tu je i hladovina ispod tri visoka stabla.
Vodica se, izgleda, nalazi u vršačkom ataru. Mislili smo da ćemo do Vodice moći iz Pavliša, gde smo već bili, ali ne, morali smo (nazad) do Vršca, pa onda levo, atarskim putem do lokacije.
Do vodice nije teško doći iako nije blizu asfaltnog puta. U selu upitati za podvožnjak ispod magistralnog puta. Put kroz podvožnjak je dosta oštećen, a po izlasku nastavlja se atarski put koji prelazi, pa prati kanal (malu reku). Ako je put suv, putničko vozilo može proći. U suprotnom, imate svega 500 metara peške.
Vodica, Alibunar
00:00
47.
Dobrica
Kultura-Religija-Kultno mesto
Vodica, Dobrica
O B J E K T
Kapela (1)
Kapela (2)
Bunar (1)
Bunar (2)
O K O L I N A
Okolni park (1)
Okolni park (2)
nastanak:1937.;
Kapela se nalazi na obodu parka u centru, nedaleko od pravoslavne crkve. Za razliku od drugih sličnih objekata, bunar je ozidan i nalazi se van kapele. Do bunara je i veliki krst sa informacijom da je objekt podigla hrišćanska zajednica.
Kapela je deo prostora uređenog za skupove i odmor. U hladu visokih jasenova postavljene su klupe i stolovi sa jedno većom nadstrešnicom. U kapeli, uobičajeno - veći broj ikona i bunar pokriven poklopcem. Kultno mesto je uz sam put i lako uočljivo.
Nad izvorom, kako se veruje lekovite vode, ozidana je česma. U blizini česme je podignuta manja kapela, a u novije vreme je dozidan i konak. Crkva je 2011. dobila status manastira.
Kapela, znatnih dimenzija, izgrađena je nad samim izvorom. Oko kapele je jako lepo uređen prostor, popločanih staza, sa puno cveća, sa senicom za odmor i debelim hladom. Takođe, prostor se brižljivo održava.
Jedan od većih objekata na vodicama Vojvodine, sa lepo uređenom okolnom parcelom. Put do objekata je makadamski, svega par stotina metara od asfaltirane ulice. Na zelenoj površini nalazi se i kamena ploča kao obeležje značajnih aktivnosti tokom partizanskog ratovanja. Okolni prostor je širok, očigledno namenjen velikim skupovima.
Nalazi se pored crkve Svetog Ilije, pa smo zavirili i u crkvu i snimili ikonostas.
Vodica/Zavetna kapela, Stara Pazova
00:00
61.
Stari Banovci
Kultura-Religija-Kultno mesto
Vodica, Stari Banovci
P R I L A Z
Orijentir - silos na izlazu iz sela
O B J E K T
Kapela (1)
Kapela (2)
Kapela (3)
Metalna kapija, pod ključem
Unutrašnjost kapele (1)
Unutrašnjost kapele (2)
Krov je neuobičajeno izveden: betoniran u formi obrnute kade (ili kornjačinog oklopa).
Ispočetka je izgledalo da ćemo kapelu teško naći, par prolaznika nam je dalo nepodudarne informacije o lokaciji i pristupu. Ipak, na vreme smo naišli na pravu informaciju i, mada smo od vodice bili ne više od sto metara udaljeni (u vazdušnoj liniji), morali smo do nje da obiđemo skoro kilometar. Nije bio problem, put je širok i ravan, većim delom asfaltiran.
Nalazi se na izlazu iz Manđelosa, na putu prema Grgurevcima. Manastirska kapija je bila zatvorena, obišli smo samo kapelu nad izvorom. Gornji sprat kapele izgrađen od talpi, izveden je u maniru potpuno atipičnom za naše sakralne objekte. Ispod je prostorija sa izvorom. Nad izvorom su oslikani zaštitnici, sv. Kozma i Damjan. Izvor je dosta izdašan, od njega kanalom otiče manji vodotok do izvan ograđenog prostora.
Još jedna ljubavna legenda koja vuče korene iz srednjeg veka
pristup:putničkim vozilom;
Poreklo i razlog postavljanja ovog kamena su nepoznati. Legenda postoji. Uređeno mesto za kratak odmor, trake i cveće ma kamenu pokazuju da je mesto redovno posećeno.
Nije teško pronaći mesto i dovesti se - put je dobar, oznake postoje.
Isposnica Svetog Zosima, bigrena akumulacija i bukova šuma
P R I L A Z
Bigrena formacija
Savremeni objekt ispred isposnice
Savremeni objekt ispred isposnice (2)
O B J E K T
Ulaz u isposnicu
Isposnica, unutrašnjost
Isposnica, unutrašnjost (2)
Isposnica, tavanica
I Z B O R
Pločnik od kocke
Stepenice
Tri u jedan: isposnica, bigrena stena i hrastova šuma
status:spomenik prirode; šifra:SP250;
Na manje od 500 m makadamskog puta od manastira, nalazi se široki plato u gustoj šumi. Plato je napravljen ispred savremenog objekta i terase koji okružuju isposnicu u steni. Tu je i izvor u šumi, zid bigrenih stena i debela hladovina. Savremeni objekt ispred isposnice, ugrađen u bigrenu stanu, narušava ambijent. Isposnica je izdubljena u masivnoj bigrenoj akumulaciji koja ima status spomenika prirode. Okružuje ih gusta hrastova šuma.
Savremeni objekt ispred isposnice je prilagođen oku i komforu savremenog posetioca. Takođe i intervencije u prostoru isposnice, čime se, nažalost, otupljuje utisak isposništva i žrtvovanja koji takvo mesto treba da prenese.
Iznad leve obale Kratovske reke, nizvodno od velike pećine u Bjeličkovici. U steni uzidana trospratna isposnica kojoj se može pristupiti samo uz pomoć užeta. (iz turističkog prospekta "Priboj - dodir prirode")
Isposnica Bjeli~kovica, Kratovo
Opština Prijepolje
00:00
67.
Kosatica
Kultura-Religija-Ostali objekti
Isposnice manastira Mileševa
film:Lepa sela lepo gore;
U neposrednoj blizini nalazi se tunel i oko koga je sniman domaći film Lepa sela lepo gore.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0668;
Nastala je u 13. veku. Nema dokaza da je ovo zadužbina Svetog Save, mada tako kaže narodno verovanje. Uz neveliku crkvu spratne konstrukcije, naknadno je dozidan konak.
Od objekta vodi staza prema drugoj Savinoj isposnici (gornjoj). Strmina je dosta jaka, ali staza pravi serpentine, pa je uspon podnošljiv.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0667;
Na uskom platou između visoke vertikalne stene i duboke provalije sa pogledom na usku dolinu Studenice i visove sa njene druge strane, nalazi se ozidana visoka kula-isposnica i mala crkva. Isposnica nije otvorena za slučajne namernike. Mesta za (neophodni) odmor ima dovoljno.
Penjanje do isposnice je vrlo naporno. Pogotovo prvi deo, do donjeg objekta, gde je uspon od 150 metara visinske razlike, kontinualan. Drugi deo uspona ima serpentine i povremeno ravne delove, ali iscrpljenost prvim delom uspona čini svoje i zahteva više povremenih pauza. Pogled sa vrha je impresivan, ali je unekoliko ograničen visokim stablima ispod same terase.
Uska staza kroz kamenjar i borovu šumicu, sa pogledom na dolinu (i jalovište rudnika) vodi do uskog pećinskog otvora u kome je stajaći izvor vode. Ikonice i prilozi na steni su potvrda da ovo mesto obilazi dosta vernika. Nešto dalje nalazi se još jedna pećina, ova sa malim otvorom. Pored nje je uređeno odmorište.
Do lokacije se stiže dobrim šumskim putem. Na krajnjoj tački ima dovoljno mesta za parkiranje. Tu su meštani za svoje uživanje podigli i kolibu za ručavanje, kao i natkriveni roštilj. Do pećine se odatle ide stotinak metara, stazom. Izvanredan doživljaj, pored pećine, su i moćne, nazubljene stene i ne mnogo gusta borova šumica koja se pruža niz celu padinu, nekih stotinak metara.
Mesto gde je nastao jedan od najstarijih spomenika srpskog jezika
Na ovom mestu je u vreme Svetog Save ispisan tekst Vukanovog jevanđelja. Nema putokaza do pećina, ali nije teško primetiti uzan puteljak koji se odvaja od glavne pešačke staze prema tvrđavi. Na lokaciji nema nikakve informacije.
Na lokaciji nismo zatekli nikakvu informaciju. Kada smo nazvali TO Novi Pazar da se raspitamo i kada su nam objasnili značaj ovog mesta, bili su zatečeni činjenicom da njihove (nedavno postavljene) table više nisu na svom mestu.
Do ovog svetog mesta pešači se oko 3 km. Šetalište prati rečicu Gvozdac, opremljeno je informacijama i na nekoliko mesta se nalaze uređena odmorišta. Svetilište, skriveno u šumi i otvoreno pod strminom, deluje zbilja mistično. Usput do svetilišta prolazi se pored gejzira. Gejzir izbacuje vodu do desetak metara visine.
Svetilište, skriveno u šumi i otvoreno pod strminom, deluje zbilja mistično. Prvi put smo bili ovde davne 1990 i neke. Druga poseta - 2018. godine: drveni trem koji je natkrivao usek sa izvorom u steni je propao. Uz joŠ nešto propale drvenarije, sve je sunovraćeno i stoji desetak metara ispod svetilišta. Ostali objekti - rasklimani i zapušteni.