putnike, radoznalce, istraživače, avanturiste, ljubitelje, bicikliste, motoriste, pešake, planinare, fotografe, putopisce, profesionalce i amatere, omladinu i penzionere, kao i sve nepomenute, knjiga
Pravac Srbija
Prikaži mapu
KOMENTARI
KOMENTARISANO
VAŠ KOMENTAR (poželjna je bilo kakva identifikacija)
POŠALjITE KOMENTAR
UVOD
Manastiri su činili i obeležavali moć države, sve od pokrštavanja i početaka državnosti u Srba.
Bili su nosilac kulture gajeći pismenost i ulažući u umetnost.
I deo su jedine institucije koja je preživela stoleća tuđinske vlasti.
Građeni su kao srpski, od 12. veka naovamo.
Uglavnom, na temeljima ili mestima gde su ranije već postojali hramovi.
U najstarije spadaju Prohor Pčinjski, Dabarski (Pribojska banja), Sveti Roman, ...
Građeni su i prisutni su podjednako i u najzabačenijim krajevima.
U nekoliko oblasti je grupisan veći broj manastirskih objekata.
Nazivaju ih "malim Svetim gorama".
Najnaseljenija manastirima je Ovčarsko-Kablarska klisura.
Dolina reke Crmnice kroz selo Zabregu ima desetak zapamćenih i temelje dva istorijska manastira, kao i sačuvanu srednjevekovnu crkvu.
Na i oko Mojsinjske planine od nekadašnjih preko 70, preostalo je tridesetak crkava, odnosno manastira.
Na potezu Svilajnac - Vojska, nanizano je čak 6 manastira.
Gradnja manastira pratila je i istorijske tokove i seobe.
Po pojavi opasnosti od Turaka tokom 14. i 15. veka, počinje ubrzano traganje za sigurnijim lokacijama.
Počinje izgradnja fruškogorskih manastira koji formiraju ambijent verovatno najznačajniji za našu kulturu tokom turske dominacije.
Ono što danas možemo videti u manastirima su velika umetnička dela.
Arhitektura se menjala počevši od raškog, pa preko raško-vizantijskog do moravskog stila.
Rešenja su se retko ponavljala, svaki novi graditelj je davao svoj pečat i time uzdizao sveukupni umetnički nivo.
Freske u crkvama čiji su ktitori bili visokog ranga su radili vrhunski majstori.
Živopisi iz Sopoćana, Mileševe i drugih su stekli svetsku slavu.
Da i konaci mogu biti umetničko delo, svedoči par manastira gde su isti urađeni u tradicionalnom stilu, bilo da su davnašnji ili nedavno građeni.
Možemo videti i da su mnogi manastiri predmet arheoloških istraživanja, sa vidljivim ostacima ranijih građevina.
Takođe, prijatan izgled velikih manastirskih kompleksa dopunjuje neguvano zelenilo uz puno cveća i uz poneki uređeni park.
SEVERNOBAČKI OKRUG (1)
Opština Subotica
00:00
1.
Subotica
Kultura-Manastir
Franjevački samostan, Subotica
O B J E K T
Pročelje crkve (1)
Pročelje crkve (2)
Unutrašnjost crkve
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1215; nastanak:1767.;
Velika gotska građevina pri samom centru grada. Istorija crkve i samostana je tesno vezana sa istorijom Bunjevaca doseljenih krajem 17. veka.
Dug je period prošao od odluke do početka gradnje, a još duži do završetka, sve ukupno skoro 80 godina. Crkva poseduje orgulje koje su bile treće po veličini u Jugoslaviji.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1014; nastanak:1169.; stil:barok,gotika;
Izgradili su ga krstaši 1169. godine, na temeljima još starijeg hrama. Za manje od jednog veka (1241.) potpuno su ga opustošili Mongoli. Još mnogo puta kroz istoriju je bio uništavan i obnavljan. Danas je zaštićen kao spomenik kulture.
Deo istorije srpske crkve i deo najlepšeg trga u Srbiji
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1034; stil:barok;
Monumentalni dvor dominira reprezentativnim objektima raspoređenim oko centralnog trga u Sremskim Karlovcima.
Ovo mesto je bilo ključno za održanje pravoslavne prekodunavske zajednice. Mesto se preko staza i hladova Stražilova produžava u Frušku Goru. Krivudave urbane ulice ovog mesta su slika i prilika Srednje Evrope. Za ovo mesto, gimnaziju i Lenjinovu 11 me vežu i lične uspomene.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1124; stil:barok;
Veliki kompleks ima spoljno i unutrašnje dvorište. U spoljnom je veliki lepo uređeni park sa širokom stazom između dve kapije. I u unutrašnjoj porti ima lepo negovanih stabala. Oko crkve u centru prostor zatvaraju tri velika konaka i toranj sa zvonikom.
Našli smo se ovde tokom liturgije, tako nismo fotografisali unutrašnjost. Par fotografija smo napravili krajnje diskretno.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1019; stil:barok;
Tipični fruškogorski manastir sa lepom starom crkvom, smešten pod zadnjim padinama Fruške Gore okrenutim Dunavu. Rakovac je inače, pun istorijski vrednih objekata i spomenika.
Manastirski park uredili baštovani versajskog parka
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja,spomenik prirode; šifra:SK1018;
Unutar manastirskog kompleksa nalazi se spomenik prirode "Park manastira Beočin". Manastirski park je mala kopija versajskog parka, a uredili su je baštovani iz Pariza, zaposleni u istom.
Manastir Beo~in
JUŽNOBANATSKI OKRUG (3)
Opština Vršac
00:00
11.
Mesić
Kultura-Manastir
Manastir Mesić
O B J E K T
Manastir iz jedanaestog veka podno obronaka Vršačkog brega
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1020; stil:barok,klasicizam;
Postoje samo nagađanja o nastanku manastira. Prvo kaže da je osnivač Arsenije Bogdanović Hilandarac (1225. godine), a drugo, verovatnije, da je to despot Jovan Branković (krajem 15. veka). Oštećivan je i popravljan više puta. U manastiru su boravili vršački episkopi nakon seobe. Manastir u svojoj riznici čuva veoma značajne rukopisne i štampane knjige. U porti - lep mali park i puno cveća.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1424; stil:barok;
Okružen petrohemijskim kompleksom i velikim poslovnim parkingom, jedva je vidljiv čak iz neposredne blizine. Šta više, fotografisanje nije dozvoljeno zbog osetljive industrije u susedstvu.
Izgrađen u šumi, skriven od turskih očiju za vreme bune banatskih Srba
Od ranije poznat kao Vodica Namastir, kasnije prerastao u Manastir Bavanište. U porti su, pored crkve, zvono, konak, prodavnica i fontana. Manastir je više puta rušen i paljen, tako da je crkva novijeg datuma, prvobitna je građena krajem 16. veka.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1358; stil:barok;
Prvobitno je građen kao letnja biskupska rezidencija, a odmah po izgradnji više puta je menjao namenu. Služba u hramu se vrši na staroslovenskom i rusinskom. Sem hrama zdanje ima i dva vrtića, a jedan je za decu sa specijalnim potrebama. U zgradi su i sobe za učesnike raznih manifestacija Šidu. Zdanje ima status spomenika kulture od velikog značaja.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1038; stil:barok;
Manastirska crkva, Saborna, inače spomenik kulture od izuzetnog značaja, nije jedina u porti manastira. Ima ih još tri i mada su novijeg datuma, estetki se potpuno uklapaju u manastirski kompleks.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1022; stil:barok;
Veliki fruškogorski manastir, po koncepciji sličan nekolicini drugih - konaci i pomoćne zgrade okružuju portu i samu crkvu. Dobar način da se uštedi na gradnji bedema. Vrlo živ i veoma posećen manastir. Po pričama, osnovan je još u 14. veku od strane kralja Dragutina.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1042; nastanak:15. vek.; stil:barok;
Osnovao ga je despot Đorđe Branković. Stara, nevelika crkva i kula zvonara, mnogo veća stoje na ledini, malo poviše je i konak. Pomalo neuobičajeno, bez ograde i ulazne kapije, put prolazi kroz prostor porte.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1041; stil:barok;
Veruje se da je izgrađen u 13. veku od strane Stefana Dragutina. Sadašnja crkva je podignuta krajem 16. veka. Predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja na osnovu svoje arhitekture i istorijske uloge u kulturi, prosvećivanju i političkim događajima.
Kroz istoriju, od siromašnog do jednog od najznačajnijih manastira
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1023; stil:barok;
Sagrađen je verovatno na prelazu iz 15. u 16. vek. Manastirska crkva je građena u više faza. Prvobitna je bila od primitivnog i jeftinog materijala. Današnji, konačni oblik dobila je 1811. Tada su u nju prenete i kosti kneza Lazara.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1025; nastanak:1736.; stil:barok;
Manastir je izgrađen 1736. godine, na mestu koje nije mnogo udaljeno od lokacije na kojoj se nalazio manastir Stari Jazak. Stari manastir potiče iz 15. veka, a gradio ga je despot Jovan Branković. U stari manastir su, tokom velike seobe, prenete i kosti cara Uroša. Iz nepoznatih razloga kosti su prebačene u drugi manastir, ali su vraćene po izgradnji novog.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1024; stil:barok;
Jedan od najuređenijih manastirskih kompleksa u Srbiji. Skladni su i elegantni objekti, kapije i prolazi, visoki toranj crkve i trem manastirskog konaka. Uredne su staze u porti, kao i okolne, a manastirski posedi brižljivo obrađeni.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1040; nastanak:1509.; stil:barok;
Svi objekti se nalaze u dubini manastirskog kompleksa. Do njih sa kapije stiže dugom stazom koja deli travnatu livadu i park. I ovde se crkva nalazi okružena sa sve četiri strane zgradom konaka, što uvek maksimalno otežava kadriranje same crkve. Interesantno da je toranj priljubljen za konak, a ne za crkvu. Dobra stvar pri tome je što je pročelje crkve, odnosno zid pod tremom, bilo slobodan za oslikavanje, tako je prostor oko i nad ulazom u crkvu ispunjen divnim ikonama. Mali detalj: sunčani sat iznad prozora na apsidi.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1045; nastanak:1520(?); stil:barok,klasicizam;
Veliki manastirski kompleks. Elegantna crkva, puna impresivnih detalja na fasadi. Visoki toranj i visoka kupola. Veliki manastirki konak, jednim delom još u rekonstrukciji.
Nažalost, unutar crkve se nije moglo, u toku je bila poseta nekog od crkvenih velikodostojnika.
Malo osveženja - po ovolikoj vrućini, dovoljan je pogled
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1046; nastanak:16. vek(?);
Patina starih fresaka, delimično ogoljeni zidovi i stubovi ogoljeni stvaraju autentični ambijent prohujalih vremena. Pogled na malo jezero u dnu porte rashlađuje letnju atmosferu.
Po mom skromnom sudu, freske (ono što je ostalo) su izuzetne. Morali smo brzo da obavimo slikanje i okrenemo nazad. Svadba koja se privodila kraju baš u vreme našeg dolaska pretila je da zakrči dva km uskog puta do Šišatovca. To je razlog što fotografisanju i obilasku objekta nismo posvetili dužnu pažnju.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK1050; nastanak:1520, 1778, 1970.;
Iako neokrečene fasade, crkva spolje deluje veoma interesantno. Unutrašnjost je neoslikana, visokog neba i belih zidova, deluje potpuno opuštajuće. Sa ulaza u kompleks do crkve vodi vijugava staza kroz brižljivo održavano zelenilo.
Manastir sa pripadajućim objektima i portom je deo velikog ograđenog imanja punog neobičnog, ali odgovarajućeg sadržaja. Manastir i objekti su na posebnom uzvišenju, vizuelno izdvojeni, a okolo se ređaju: jezero sa vodoskokom, malo jezero, ambar i živinarnik, livade, mostić, replika Isusove pećine, krstionica sa izvorom, česma sa lekovitom vodom. Veliki prostor, takođe i veliki parking.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0361;
Objekti manastira su relativno novi, jer je manastir u Drugom svetskom ratu, već po ko zna koji put, uništen do temelja. Kompleks čine crkva, konak, kapela i malo gropblje sa nekoliko nadgrobnih spomenika. Tu je i spomenik junacima bitke na Čokešini, braći Nedić, kao najistaknutijim.
Obeležje koje se nalazi na samom mestu bitke na Čokešini, a to je par kilometara odavde, je skromno, jedva obeleženo i skriveno u šumici van puta.
Manastir koji je podario prva znanja Vuku Karadžiću
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0363; pristup:putničkim vozilom; stil:barok;
Na putu do manastira, prvo se nailazi na česmu Devet Jugovića, vrlo bogato vrelo, gde je uvek povelika gužva za točenje vode. U dvorištu manastira pored crkve i konaka, nekoliko starih nadgrobnih ploča, zatim posveta Kondi bimbaši. Takođe, tu je i muzej posvećen Vukovom školovanju u manastiru.
Da li je osnivač Sveti Sava početkom, ili kralj Dragutin krajem 13. veka, ili je neko treći u neko drugo doba, za sada je tajna. Manastirska crkva se posle duže zapuštenosti urušila 1833 godine da bi tek 1971. godine bila podignuta nova. Radovi na završetku manastira još traju.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0127;
Od prvog pominjanja manastira, negde početkom 16. veka, pa do prve temeljne obnove krajem 18. veka, crkva je više puta rušena i podizana. Crkva je poslednji put obnovljena 1839. i prepravljena 1920. godine.
Pretpostavlja se da su raniji manastir na ovom mestu podigli kraljevi Dragutin i Milutin. Izgrađen je 1282. godine, ima status spomenika kulture. Pred polazak u oslobađanje Beograda, 1806. godine, deo ustanika se okupio kod ovog manastira.
Sakriven u uskoj udolini rečice, okružen patinom posutim razvalinama
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0096;
Crkva nije oslikana. Pored konaka stoji drvena zvonara. Od razvalina starih objekata tu su temelji i par zidova tri velika i jednog manjeg objekta.
Ovde je tako malo prostora, a svaki delić prostora je ili lep za oko ili ugodan za šetnju i odmor. Mesto kao stvoreno za ljubitelje fotografije. Otac Gavrilo, koga smo zatekli, ispostavilo se da je i sam zaljubljenik. Ustupio nam je nekoliko sopstvenih snimaka manastira za naš sajt.
Legenda vezana za manastir kaže da hrabra devojčica nije htela da oda put pljačkašima govoreći "ne znam" (na vlaškom slično imenu manastira) koji su je pogubili. Devojčica, nazvana Nikolina (po Sv. Nikoli) dobila je svoju kapelu u okviru manastira. U blizini manastira su nađeni ostaci rimskog svetilišta, pa je tako jedan kameni reljef ugrađen u zid crkve (što se u narodu naziva pojačavanjem svetinje).
Crkva je oslikana tokom devedesetih godina prošlog veka.
Inače manastir je, kao ni jedan drugi, savršeno uklopljen u okolnu prirodu. Izgleda kao da pri gradnji objekata (a ima ih dosta) nije uklonjeno niti jedno stablo, odnosno kao da su i priroda i objekti nastajali simultano.
Podaci o nastanku manastira ne postoje. Jedna od legendi o nastanku spominje prekid gradnje crkve pred sam kosovski boj. Kao jedan od prvih monaha spominje se (sveti) Zosim, iz grupe monaha sinaita, koji je boravio u isposnici u neposrednoj blizini i koja i danas postoji. Po rušenju stare, 1910. godine, sadašnja crkva je završena 1924. godine.
Nastao je, prema nekim izvorima još u drugoj polovini 14. veka, a prvi put se pominje 1467. godine. I on je sa još nekoliko okolnih uvezan u legendu zasnovanu na nazivima mesta u kojima se nalaze.
Na početku i duž prilazne staze postavljeni su informativni panoi. Lokalitet obuhvata kompleks nekoliko zgrada od kojih su bar dve bile znatnih dimenzija.
Prilazna staza je nelogično je postavljena - ide kroz šumu sa jakim usponom i nesigurnim rukohvatima, dok se pedesetak metara pre početka staze od magistrale odvaja makadamski put kojim se vrlo lako stiže do lokaliteta. Put je dovoljno dobar da se može prići i malo jačim autom.
Manastir je izgrađen 1380. godine, kao zadužbina kneza Lazara. Pretpostavlja se da život u manastiru traje neprekidno od tada.
Stena pod kojom je manastir podignut, kao i delovi objekta "ugrađeni", odnosno izgrađeni pod pećinskim svodovima stene, čine jedinstven i upečatljiv prizor.
Izgrađen je još u 14. veku, prema predanju, za kralja Milutina. U svojoj istoriji, nebrojeno puta je rušen i obnavljan. Smešten ispod visokih litica, neprimetan je dok mu se ne priđe. U neposrednoj blizini manastira su tri prerasti - prirodni kameni mostovi, do kojih vodi staza kroz prijatnu hladovinu šumice na kosi.
Istorija manastira počiva na legendama, i to više različitih, pre nego na pouzdanim izvorima. Po predanjima, podignut je ili u 13. ili u 15. veku, a prvi pomen ima u popisu iz 1654. godine. Tokom vekova doživeo je više puta rušenje i obnovu.
status:spomenik kulture od velikog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0544,MPS08;
Ispred manastira nalazi se prostrani parking, u porti je prepuno cveća, a crkva čuva davno oslikane freske. U manastiru je otkrivena grobnica sa moštima za koje se verovalo da pripadaju despotu Stefanu. Pored svega, uz manastir se nalaze veliki vinogradi i vinarija. Veliki vinogradi nalaze se u neposrednoj blizini. Okolni prostor je zaštićen kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Manastir Koporin".
Ne preporučujemo vodu sa "čudotvornog" izvora, bilo je puno taloga kada smo natočili bocu.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0539;
Pretpostavka je da je crkva čin pokajanja njenog graditelja za delo počinjeno samo nekoliko kilometara odavde, otuda naziv. U porti se nalazi i objekat, verovatno konak iz vremena gradnje crkve brvnare. U objektu je smešten zavičajni muzej sa vrlo sadržajnom etno postavkom. Zvonara je drvena i odvojena od crkve.
Najznačajniji istorijski objekt na području Lajkovca
status:spomenik kulture od velikog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0265,MPS15; stil:barok;
Prostrani kompleks na kome su crkva, stari konak, novi konak i Karađorđev konak. U starom konaku je muzej oba srpska ustanka. Karađorđev konak je pod zaštitom države. Veliki parking i napolju, i u okviru kompleksa. Okolni prostor je zaštićen kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Manastir Bogovađa".
Spomenik kulture - Manastir Ribnica i stara škola. Spomenici prirode - Ribnica i Grupa od devet zaštićenih stabala lipe. Sve nabrojano nalazi se u krugu od stotinak metara. Oko manastira je puno prostora za odmor i šetnju, a preko Ribnice je postavljen most za pristup Ribničkoj pećini. Uz manastir je 2003. godine otkopana srednjevekovna nekropola.
Uspeli smo da obiđemo manstir i pećinu u neposrednoj blizini. Kanjon Ribnice smo izostavili, stabla lipe - zaboravili.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0362;
Tačno vreme gradnje je nepoznato, zna se samo da je nastala u srednjem veku. U manastiru se pored stare crkve (crkva Sv. arhangela Mihaila i Gavrila) upravo završava i nova.
Malo sam fotografija uspeo da snimim. Prvobitni plan je bio da prvo obiđem kanjon Gradca, pa potom fotografišem manastir. Međutim, traženje Jerininog grada u kanjonu se oteglo nepredviđeno dugo, tako da sam u povratku suviše žurio i "preskočio" manastir.
U maloj udolini, pod šumovitim brdima, daleko od sveta
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0451;
Manastir je duže vreme, posle spaljivanja od strane Turaka, bio zapusteo. Obnovljen je skoro, a ima indicija da je prvobitni hram na ovom mestu postojao još u 12. veku. Danas je manastir, zahvaljujući asfaltnom putu, lako dostupan.
Na početku zadnje deonice puta - spuštanje prema manastiru, stoji znak zabrane saobraćaja, iako je dalji put u izvanrednom stanju (novi asfalt). Pretpostavljamo da se time štiti najveća vrlina samog mesta - mir i tišina.
Nekadašnje sedište tadašnje mitropolije venčačko-rudničke
nastanak:1444.; ktitor:Đurađ Branković;
Prema navodu sa Vikipedije, crkva u Brezovcu ne vodi se više kao manastir. Crkva je stisnuta na malom platou koji se sa jedne stramne visoko uzdiže nad okolinom, a sa druge ga nadvisuje gusta šuma. Prilikom dve obnove krajem 18. i početkom 19. vek crkva je izgubila autentični oblik.
Veliki sto sa klupama u hladovini, divan pogled na brežuljke u dolini i prijatan razgovor sa jedinim monahom, domaćinom.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0153; nastanak:1425.;
Građen 1425. godine, spomenik je kulture od velikog značaja. Deo starog živopisa u crkvi je očuvan. Freske, samo delimično izbledele, veoma su upečatljive, zajedno sa narodnim motivima dekoracije u donjem delu zida. Dozidana kula zvonara, nesrazmerno velika, ipak deluje efektno - ceo kompleks vizuelno pretvara u moćnu utvrdu.
Manastir u kome je zasedala prva srpska vlada 1805. godine
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0143;
Izgrađen je početkom 15. veka. Posle spaljivanja od strane Turaka, crkva je obnovljena 1797. godine. Zvonara je dozidana 1838, a ceo manastir je nedavno temeljno renoviran. Pored crkve, značajan objekt je i Karađorđev konak, impresivna zgrada sa drvenim tremovima u prizemlju i na spratu. U zgradi je u toku Prvog srpskog ustanka zasedao Praviteljstvujušči sovjet.
U manastiru sam sreo bivšu ženu svog cimera iz studentskog doma Lola. Bio sam kum na toj svadbi. Ona je sada Evgenija, nastojateljica.
Podignut najverovatnije u drugoj polovini 13. veka
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0581; nastanak:13. vek;
Manastir se nalazi na nevelikom proplanku okružen brdima. Crkva je tokom pedesetih godina prošlog veka potpuno rekonstruisana. Rekonstukcija je izvršena nad delimično očuvanim zidovima bez krova. Pored crkve, jedini objekt u porti je nedavno građeni konak. Freske u crkvi su, takođe veoma stare. Stariji sloj potiče s kraja 13. veka, a nešto mlađe su skraja 14. veka.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0246;
Crkva i veliki konaci smešteni su na minimumu prostora. Zgrada crkve, očigledno građena u fazama, neobične je konfiguracije. Nad dva dela različite visine dominira toranj i širinom i visinom. U ovom manastiru je Karađorđe, zbog ubistva oca, pred narodom tražio oprost.
Karakteristična za ovaj manastir je skučenost prostora. Između crkve i par konaka, stisla se najmanja manastirska porta koju smo videli.
U okviru manastirskog kompleksa, pored crkve nalaze se stari dva novoizgrađena konaka, impozantni zvonik, kao i spomenik poginulim borcima Prvog svetskog rata. Na zadnji zid porte naslanja se zgrada u kojoj je nekada bila smeštena škola.
Manastir je, posle mnogih rušenja, konačno obnovljen u osamdesetim godinama prošlog veka. Porta je mala, ali prijatno i znalački uređena. U porti su crkva, konak i zvonik. Manastir ima i interesantnu ekonomiju - pčelinjak, sitnu stoku (ovce i koze), ali i posebno interesantnu vodenicu i to moravskog tipa (vodenica je ploveća, a vitlo je dugački valjak sa uzdužnim lopaticama).
status:spomenik kulture; šifra:SK0148; nastanak:početak 15. veka, 1811, 1856;
Veliki prostor porte podeljen na dva dela, prvi je slobodan travnjak u hladovini visokog drveća. U drugom delu su crkva, konak, suvenirnica i cvetno-zimzeleni aranžmani.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0140,MPS11; stil:raški;
Crkva, konak, suvenirnica, ostaci prepisivačke škole i biblioteke, osnove još nekih zgrada, bedemi sa 11 vrlo visokih kula - sve to čini ovaj kompleks izuzetnim. Stepenice za uspon na bedeme i koridor na bedemima postoji, ali nije otvoren za turiste. Okolni prostor je zaštićen kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Manastir Manasija". Pored ostalog, na 400 m pre manastira, uz sam put nalazi se stena za slobodno penjanje sa 6 smerova.
Mesto sa bezbroj inspirativnih kadrova za fotke. Požurite, dok nisu sve zidove obnovili.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0244; nastanak:1377.; ktitor:knez Lazar; stil:moravski;
Veliki manastir opasivali su čvrsti bedemi ojačani sa sedam kula. Sada su ostale samo tri i one se delimično obnavljaju. Ostaci četvrte su konzervirani. Fotografisanje u crkvi nažalost nije dozvoljeno.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0273;
Ima status spomenika kulture od velikog značaja. Nalazi se u uskoj dolini reke Crnice. Nije ga lako naći, putokazi koji postoje nisu dovoljni. Prići mu se moža samo peške, i to preko (skoro postavljenog) gvozdenog pešačkog mosta i uskom stazom od 200 m. Prema ostacima bedema, izgleda da je bio veoma dobro utvrđen.
Neuobičajen ambijent za naša svetilišta, uzori preuzeti iz ruskih hramova
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0154; nastanak:1360(?); ktitor:župan Vukoslav;
Ostaci crkve iz 12. veka nisu sačuvani. Kamen je povađen i ugrađen u zidove nove, skoro građene crkve. Ruševine starog manastira predstavljaju spomenik kulture od velikog značaja.
Videli smo neke detalje za koje nismo sigurni da su po kanonu PC, npr. dva kipa u dvorištu manastira.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0139;
Ktitor je (verovatno) bio monah Sisoje Sinait. Krajem 17. veka biva napušten, a konačno je obnovljen od 1972. do 1978. .godine. Ima status spomenika kulture od velikog značaja. Put na prilazu je asfaltni, ali dosta neravan usled mnogobrojnih klizišta. Pošto se u okolini manastira ubrzano razvija turizam, ovaj problem će verovatno brzo biti rešen.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0245; nastanak:1413.; stil:moravski;
Manastir je građen je između 1407. i 1413. godine. Crkva je po svojoj izuzetnoj estetskoj vrednosti, zajedno sa manastirskim kompleksom proglašena za spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Manastir posvećen povratku živih iz Kosovskog boja
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0188;
Mnoštvo objekata se nalazi u kompleksu manastira. Osim crkve tu su konak Kneza Miloša, konak Drage Mašin, stari konak (konak Radiča Postupovića), baba Višnjin grob. Kao i većina naših manastira, bio je rušen i obnavljan, napuštan i ponovo naseljavan.
Nalazi se na lepom mestu, a sam obiluje estetski upečatljivim momentima.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0378; nastanak:13. vek;
Za manastir se sa sigurnošću zna samo da potiče iz 13. veka. Današnja manastirska crkva je izgrađena 1805. godine. U manastiru su sahranjeni mnogi značajni ljudi.
Najstarija crkva među ovčarsko-kablarskim manastirima
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0371;
Na malom prostoru smešteni su crkva, zvonara, groblje i nekoliko konaka, od kojih je najstariji Milošev (kneza Miloša). Na malom groblju, odmah iza crkve, sahranjen je sin Milošev, petogodišnji Petar Obrenović.
Jedino je u ovom manastiru dozvoljeno fotografisanje unutar crkve. To smo maksimalno iskoristili, pošto su freske raskošne i sugestivne.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0372;
Unutar crkve nije dozvoljeno fotografisanje. Ipak, pošto je ulazni zid crkve oslikan spolja (zid je zaštićen dodatim tremom), slikali smo te, takođe iz 17. veka, freske.
Do manastira možete i kolima, ali je problem - mesto za parkiranje. Najbolje je peške, svega 5 minuta od centra Ovčar banje.
Prema legendi, građena je u 13. veku. Renovirana je 1837. godine. U manastiru je 1814. godine podignuta Hadži-Prodanova buna. Crkva je imala velikih problema sa vlagom. Zato je okolni teren dreniran i spušten, a unutrašnjost crkve isušivana zagrevanjem.
Manastir je stisnut na uskoj blagoj padini. Ispod male crkve je novije zidani konak i zvonara. Crkva nije oslikana, krase je ikone slikane na platnu. Spoljna priprata je otvorena i natkrivena.
Spomenik najstarijoj svetovnoj školi u čačanskom kraju
Krajputaš u porti posvećen borcu poginulom 1912. godine
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0185; nastanak:14. vek; stil:barok;
Nalazi se u ataru sela Banjica, odmah uz granicu sa atarom sela Ježevica. Za razliku od srednjevekovne crkve, nakadno građeni toranj izveden je u baroknom stilu. Postoje dva konaka, stariji je omalen i jednostavne građe, dok je noviji veći, građen u tradicionalnom stilu. Portu čini velika zelena livada sa padinom na zapadnoj strani i zbirkom nadgrobnih spomenika na ulazu. Pod pokroviteljstvom manastira je 1812. godine počela sa radom najstarija svetovna škola u čačanskom kraju o čemu svedoči spomenik u manastirskoj porti.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0382;
Planinska konfiguracija uslovila je ekonomisanje prostorom. U nevelikoj porti pored crkve nalaze se dva konaka u tradicionalnom stilu, kao jedan savremenije građen objekt. U produžetku je i manastirska ekonomija sa velikim plastenikom koji podseća na nekadašnje staklenike.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0384; stil:barok;
Ceo kompleks manastira - crkva i veliki konaci stisnut je na vrlo malom prostoru. Neveliku portu ispunjavaju brižljivo negovani travnati tepih i geometrijski pravilne aleje cveća. Sestrinstvo je, za današnje prilike veliko, čini ga 16 monahinja. Van zidina je ekonomija sa velikim stadom ovaca.
Ograničeni životni prostor čini atmosferu u porti veoma intimnom. Fotografisanje u crkvi nije dozvoljeno.
status:spomenik kulture; šifra:SK0664; nastanak:14. vek (?), 1866;
Još mnogo puta je rušen i ponovo zidan. Ne postoji dokumentacija o njegovoj srednjevekovnoj istoriji, a priče ga vezuju za Nemanjiće i cara Lazara. Sadašnja crkva je dovršena 1869. godine.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0216;
Manastir se nalazi na putu između Donje i Gornje Kamenice. U širokom prostoru porte smešteni su crkva sa zvonikom i, pored ulaza, novoizgrađeni konak sa suvenirnicom.
Interesantno je da je crkva bila oslikavana i spolja, ali ostaci tih fresaka su fragmentani.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0377;
Veruje se da je manastir izgradio kralj Dragutin 1275. godine. Predstavlja spomenik kulture od velikog značaja. Bio je centar srpske duhovnosti, prepisivačke književnosti i pismenosti tokom 17. i 18. veka.
Crkva nastala u vreme i po ugledu na crkvu Sv Ahilija
status:spomenik kulture; šifra:SK0498;
Manastir je ženski. Crkva je uzdržanim spoljnim linijama i dekorom efektno i skladno oblikovana, kao i sve druge zidane u raškom stilu. Crkvu krasi, pored ostalog i lep, zatvoreni drveni trem.
Nadgrobni spomenici iz perioda ranog hrišćanstva (1)
Nadgrobni spomenik iz perioda ranog hrišćanstva (2)
I Z B O R
Spomenik monahu Teodosiju
Posveta monahu Teodosiju
Ovde je radila prva štamparija u Srbiji
Stari manastir iz 15. veka je potopljen formiranjem akumulacionog jezera. U okviru manastira nalazi se spomenik posvećen monahu Teodosiju, koji je u tadašnjoj štampariji odštampao Rujansko četvorojevanđelje. Interesantno je i par nadgrobnih spomenika iz perioda ranog hrišćanstva koji su sačuvani uz manastir.
status: spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0167;
Uz samu staru manastirsku crkvu, dozidana je vrlo skoro potpuno nova, koja potpuno zaklanja severni zid prethodne. U porti se nalazi više objekata, između ostalog i veoma bogata riznica koja predstavlja muzej artefakata sa ove i sa lokacije u manastiru Mažići. Kroz portu iz pravca banje teče potok sa uređenim koritom. u porti i oko manastira se nalaze iskopine starijih građevina.
status:kulturno dobro od velikog značaja; šifra:SK0671;
Manastir je nedavno obnovljen. Uz manastir se još u srednjem veku nalazila bolnica, prva u Srbiji. Arheolozi su na lokalitetu iskopali medicinske instrumente. Instrumenti su izuzetne izrade i kvaliteta, tako da su se pomoću njih mogli obavljati veoma sofisticirani hirurški zahvati. Ovi instrumenti se nalaze izloženi u muzeju obližnjeg manastira Banja. U Mažićima je ženski manastir, sestrinstvo čine igumanija i jedna monahinja.
Do manastira se stiže asfaltnim putem, ali uz dosta serpentina. Započet je put na znatno lakšem pravcu, ali nije završen zbog imovinskih sporova.
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0161,MPS20;
Pored crkve u porti se nalazi više novoizgrađenih objekata, čak i skulptura - posveta belom anđelu. Pored konaka, riznice, postavljenih klupa sa suncobranima, tu su i: vodenica, drvo klena, preseljeni zvonik. Izvan zidina je mesto za odmor i posluženje, kao i suvenirnica. Okolni prostor je zaštićen kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Manastir Mileševa".
Freske: ne vrede knjige i slike, ovo se mora videti na licu mesta.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0375;
Pored crkve i konaka u porti se nalaze i značajni ostaci starijih građevina. Korito rečice koja prolazi pored manastira je uređeno i dodaje mestu jako prijatnu notu.
Manastir koji je veoma je cenjen i među vernicima ostalih veroispovesti
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0504; pristup:putničkim vozilom;
Crkva i manastir su obnovljeni skoro i to veoma temeljno. U porti je dograđeno više objekata.
Do manastira se može doći putničkim vozilom. Preko reke je postavljen metalni most, dovoljne širine da se vozilo može mimoići sa pešacima. Autobusi ne mogu preko ovog mosta. Oni parkiraju na veoma uskom prostoru sa strane puta, u visini mosta, gde jedva ima mesta za dva vozila.
Duga istorija jednog od najznačajnijih naših manastira
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0159; nastanak:13. vek; stil:raški;
Izgrađen u 13. veku, predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja. Zadužbina je Stefana Prvovenčanog. Više puta je stradao i potom napuštan, čak i tokom 20. veka - i u Prvom i u Drugom svetskom ratu.
Osnovao ga je rodonačelnik, Stefan Nemanja, godine 1190. Kao i svi veći manastiri onog doba, utvrđen je jakim bedemima. Upisan je u listu UNESCO svetske kulturne baštine. Napadan je od strane Turaka, oštećen u požaru i zemljotresu.
Mešavinom stilova nastala jedna od najlepših crkvi
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0160; nastanak:13. vek; stil:raški;
Manastir je sazidan krajem 13. veka, a ktitori su bili Uroš Prvi i kraljica Jelena Anžujska. Posle progonstva Uroša, manastir je dovršila kraljica Jelena. Manastirski kompleks obuhvata i ostatke mnogobrojnih objekata iz vremena nastanka manastira.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0171;
Godina gradnje je nepoznata, pretpostavlja se da je postojao i pre Nemanjića. Predstavlja spomenik kulture od velikog značaja. Prilikom izgradnje pruge, koja prolazi tik ispod crkve, veliki deo manastira je uklonjen. Sadašnje zdanje je svedeno na veoma mali prostor, ograđen više staklom i stubovima, nego čvrstim zidovima.
Izuzetno interesantan objekt i prostor u njemu. Jedinstveni prizor.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0170;
Zadužbina je braće Musić iz perioda kosovskog boja. Obojica su predstavljeni na sačuvanom delu živopisa. Spoljašnji zidovi crkve, omalterisani i okrečeni, uz zvonik neuobičajenih proporcija, ne nagoveštavaju ni približno šta se krije iza njih. Unutrašnjost je prosto - čudesna. Igra svetlosti na velikim podnim pločama, u širokom prostoru sa izvanrednim starim freskama je vrlo upečatljiv prizor, neuporediv sa drugim našim hramovima.
Pri prvoj poseti, naišao sam na otvorena vrata crkve. Mislio sam da se radi o srećnoj okolnosti, međutim, po rečima sveštenika, manastirska crkva je uvek otvorena. Crkva spolja, osim visokog tornja, nema neke vidljive osobenosti, međutim, unutrašnji široki prostor sa dosta svetla, kamenim pločama poda i očuvanim delom živopisa deluje fascinantno; sigurno je među par najupečatljivijih crkvenih enterijera od mnogobrojnih u kojima sam bio.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0501; nastanak:1166, 1861;
Prvobitni manastir, mnogo stariji, obnovio je Stefan Nemanja 1166. godine. Porušen je do temelja, nova a crkva je izgrađena 1861. na osnovama stare. Sa platoa crkve se pruža fantastičan pogled na okolinu.
Na listi UNESCO svetske prirodne i kulturne baštine
status:UNESCO svetska kulturna baština,spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0155; stil:raški;
Ekonomično korišćen prostor na vrhu brda. Ceo kompleks, slično tvrđavi, je opasan krugom koji čine što zgrade, što visoki zid, što dve kule (stupa) sa pristupne strane. Unutar zida - kule, crkva, konak, muzej, lapidarijum i (u začetoj obnovi) zvonik.
S obzirom da je očuvan originalni gabarit i raspored objekata zidanih još u 12. veku, ne čudi utisak da ovaj kompleks znatno odudara od drugih srednjevekovnih koje smo do sada obišli.
Unutrašnjost crkve pleni svojim prostorom, svetlom i divnim freskama. Fascinantan je i prostor naosa - trema između crkve i zvonika. Stubovi postojeni u više kolonada, završeni lukovima, a na svakoj iole većoj površini ostaci starih freski modrog kolorita. Manastir se nalazi na UNESCO listi svetske kulturne baštine. Freske su izuzetne i tako oslikane da ih, čak, smatraju prethodnicom renesanse poredeći ih sa radovima čuvenog ota. Takođe, primenjena je napredna tehnologija pravljenja boja maime, freske su zadržale svoj sjaj posle čak dva i po veka pod otvorenim nebom (toliko dugo je crkva bila bez krova).
Bio sam fasciniran prostorom naosa - trema između crkve i zvonika. Stubovi postojeni u više kolonada, završeni lukovima, a na svakoj iole većoj površini ostaci starih freski modrog kolorita.
Poreklo - ktitor i vreme nastanka, potpuno su nepoznati. Postoji nekoliko pretpostavki vezanih za podatke iz turskih izvora, ali ni jedna nije dovoljno izvesna. Sadašnja crkva je savremeno zidan objekt sa dozidanim naosom, bez živopisa.
Na ovoj lokaciji je sve upitno. Prvo navod na vikipediji da "selo Tušimlja danas ne postoji", dok na google mapi postoje čak tri odrednice istog imena (Gornja, Srednja i Pusta).
Za manastir, njegov nastanak i trajanje vezane su mnoge nedoumice. Takođe, do pre nekoliko godina, jedino je crkva imala funkciju, a tek odnedavno manastir dobio (za sada) jednog jedinog monaha.
Do crkve se stiže seoskim putem, relativno dobrim. Imali smo priliku da popričamo sa predusretljivim popom, odskora postavljenim.
Visoko pod vrhovima strmih litica, daleko od sveta
status:kulturno dobro od velikog značaja; šifra:SK0184;
Jedinstvena, atraktivna građevina, "nalepljena" na vertikalnu stenu duboke klisure. Obuhvata crkvu i kelije isposnice oko nje. Crkva je mala, nalazi se u otvoru prirodne pećine. Delom je ozidana. Na nivou nižem od crkve nalazi se isposnica od tri nevelike prostorije, s tima da se u zadnju ulazi na kolenima - kroz vrlo nizak ulaz. Na ulaznom delu kompleksa, uz širi asfaltirani plato i u zgradama novijeg datuma, nalaze se konak, biblioteka i prodavnica. Takođe i parking i garaža.
Iz Ribarića se stiže za desetak minuta putem koji prolazi uz jezero Gazivode. Put od podnožja do manastira je asfaltiran, nešto je uži i ima par jačih uspona sa vrlo oštrim krivinama. Na licu mesta, crkva i isposnice deluju potpuno nestvarno.
Ovde su sahranjene mnoge udovice vlastelina, zamonašene posle bitaka na Marici i Kosovu polju
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0183,MPS23; stil:moravski;
Najpoznatije od ovde sahranjenih su kneginja Milica i monahinja Jefimija. Okolni prostor je zaštićen kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Manastir Ljubostinja".
Na ulazu je upozorenje da je fotografisanje zabranjeno. Ovo je jedini manastir (crkva) u Srbiji gde je fotografisanje potpuno zabranjeno (kako enterijer, tako i eksterijer). Eventualno, igumanija može da odobri nekoliko snimaka. Kako je nismo našli, morali smo se zadovoljiti sa par fotki sa one strane ograde. U narednoj poseti, u društvu sa kolegom koji radi za Vikipediju, nije bilo nikakvih restrikcija u pogledu snimanja manastirskih objekata. ----- Ovde je, na livadi iz kafane, ranije bilo nekoliko bungalova. Bilo je dosta hladovine, a reka je široka, plitka, plahovita i hladna, tekla i usred leta. Do Trstenika se moglo svakodnevno po hleb i novine biciklom, truckavim kamenitim putem. Kaluđerice su pravile vino, izvrsno - govorili su stariji. Proveo sam tu kao dete, sa porodicom, desetak dana za pamćenje.
Grob u kome je sahranjeno srce pukovnika Rajevskog
Rupa od granate
I Z B O R
Pločnik od oblutaka (1)
Pločnik od oblutaka (2)
Ulaz u zvonik
Drvo i zvonik (1)
Drvo i zvonik (2)
Jedan od najstarijih u Srbiji
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0232;
Podignut je pre Nemanjića, pominje se već u 11. veku. Crkva je zidana na mestu starije, u doba kneza Lazara, a obnovljena krajem 18. veka. Porta nije velika i dovoljna je osrednja grupa da se okolo stvori specifična atmosfera. Do manastira vodi duga, lepo sređena pešačka staza sa izvorom pitke vode uz put. U crkvi je radila najstarija škola u kraju, a za siromašnu decu postojao je internat. Tokom rata 1876-1878 u manastiru se nalazila ratna bolnica.
status:spomenik kulture od velikog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0187,MPS13;
Crkva je izgrađena krajem 14. veka. Prvobitno je imala namenu crkve dok je kasnije pretvorena u manastir. Manastir je ženski. U okviru svoje ekonomije, poseduje i manju vodenicu. Okolni prostor je zaštićen kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Manastir Naupare".
Manastir je građen u 14. veku, sa dužim prekidom usled čega se stil gradnje razlikuje u višim delovima objekta. Do manastira vodi tvrdi šumski put, kroz debelu hladovinu, u dužini manjoj od 1 km.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0177; nastanak:1380. (?);
Podigao ga je velikaš iz vremena kneza Lazara, zamonašen kao monah Dorotej čiji je sin kasniji patrijarh Danilo. Zarušena crkva je potpuno rekonstruisana 2006. godine. Danas je ovo ženski manastir.
Manastir ispod orlovske stene na kojoj se nalazio ktitorov grad
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0225;
Ulazna kapija, novi konak i crkva sa nesrazmerno velikim zvonikom. Preko rečice veliki parking i pećina - isposnica. Iznad crkve uzdiže se skoro vertikalna stena. Na grebenu iza stene nalaze se ostaci tvrđave koju je izgradio ktitor manastira. Nizvodno od manastira je veliki kompleks odmarališta, a iza, zgrada koja je nekada bila vodenica, a za vreme rata - partizanska štamparija.
Nismo dobili pouzdano objašnjenje kako se stiže do grada iznad manastira, pa se nismo ni latili pokušaja da ga nađemo. --- Pri drugoj poseti, obišli smo i ostatke tvrđave.
Manastir je podignut tokom 14. veka. Objekti prvobitnog manastira odavno ne postoje, obnavljan je tokom 19. i početkom 20. veka. Selo Rašinac po kome manastir je imenovan, više ne postoji. U obližnjem selu Popšici postoji otvoreni bazen sa termalnom vodom.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0230; pristup:uski put; nastanak:17. vek;
Građen je tokom 17. veka. Po izgradnji, zauzima značajno mesto u oživljavanju kulturnog i duhovnog života ovog kraja. Okružen je sa svih strana gustom šumom. Put do manastira je uzan, sa dosta oštećenja.
Pažljivo pratiti putokaze, lako je prevideti ih na frekventnom putu kroz Sićevačku klisuru. Put do manastira je uzan, sa dosta oštećenja.
pristup:putničkim vozilom; status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0600;
Manastir se nalazi na prostoru koji je još u antička vremena važio za sveto mesto.
Priroda u okolini je skoro nedirnuta, iako su na nevelikoj udaljenosti prve seoske kuće. Nedaleko je i veliko izletište sa prostorom za kampovanje, sa druge strane omladinsko odmaralište (trenutno ne radi) u hladu visokih borova.
Divljana, mesto za koje skoro da nisam znao, pokazalo se izuzetno interesantnim. Odmaralište u šumi zelenila, veliki prostor za kampovanje i izletište, lepo jezero, dva prastara hrasta, pagansko svetilište, iskopine i - manastir iz davnina. Vrlo važna napomena: naziv mesta ne potiče od naše pogrdne reči, već od latinske - divine, božanski.
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0212;
Manastir potiče iz 14. veka, dok je na istom mestu još od 11. veka postojao stariji hram. Manastir je u skorije vreme tavorio, sve dok posle oktobarske revolucije nije došla grupa ruskih monahinja, koje su manastiru udahnule novi život i tu ostale. U okolini sela postoje tragovi naselja iz rimskog doba, kao i srednjevekovna tvrđava.
Do kompleksa vodi asfaltirani put, koji se završava velikim parkingom ispred objekta. Oko crkve je široko travnato polje sa tragovima koji svedoče da se ovde održavaju masovni skupovi. Crkva je otvorena. Od fresaka je ostalo malo, ali se umeće slikara može proceniti na osnovu ostataka. Oltarski sto je kameni što svedoči o velikoj starosti. Ikonostas je prazan, drveni ram je izrađen u izvanrednom duborezu. Zidana česma i brvnara za skupove pod krovom su još jedina dva objekta na ovom mestu.
Zanimljiva stara crkva, dobar put koji prolazi kraj upečatljivog vidikovca i lepa okolina crkve su dovoljan razlog da se ovde svrati.
Manastir je ženski, sa dve sestre. Mesto je okruženo šumom, izolovano, dosta udaljeno od sela. Po rečima meštana, selo se nekada nalazilo ovde, oko manastira. Kasnije je preseljeno bliže magistralnom putu, a na mestu gde se nalazilo, nema više tragova pređašnjeg života. Crkva je prethodnih godina potpuno renovirana, zidovi oslikani.
Manastir Zavidince
Opština Dimitrovgrad
00:00
135.
Poganovo
Kultura-Manastir
Manastir Poganovo
P R I L A Z
Putokaz
Prilaz (sporedni)
Kapija
Druga kapija
Manastir, stene i orao
O B J E K T
Crkva
Porta
Konak
Ikona Dvostruka bogorodica (kopija)
Divno oslikana unutrašnjost crkve
Unutrašnjost (2)
Unutrašnjost (3)
Unutrašnjost (4)
O K O L I N A
I Z B O R
Ikonice
Ikonice, sveće, čajevi, biljne masti, ...
Masivni sto ispod trpezarijskog trema
Ispod masivne stene koju nadleću orlovi
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0222;
Manastir se nalazi na širokoj zaravni, jednoj od retkih kraj toka reke Jerme. Okružen je stenama i šumom, jedino je strana okrenuta reci potpuno otvorena. Svaki objekt manastira je poseban estetski doživljaj. Freske su potpuno očuvane, sa nešto patine koja im dodaje na značaju.
Na nas je utisak ostavio sklad među objektima manastira. Verovatno je posledica toga što manastir nikada nije rušen, a dogradnje su bile minimalne ili brižljivo planirane.
Crkva i uz nju neveliko staro groblje u uskoj udolini, kao i zgrada konaka i zvonara, poviše, pored šumskog puta, čine ovaj kompleks. Okružuju ga, sa svih strana, gusto pošumljena brda. Put kroz selo je dosta loš, na jednoj deonici od 200-300 metara za prolaz putničkim vozilom potreban je krajnji oprez.
Koliko god je teško prići, napor se isplati. Crkva sa originalnim starim freskama, oslikana čak i spolja, u koju se ulazi kroz najniži ulaz koji smo imali prilike da prođemo u Srbiji i lepa šuma svuda okolo, sasvim su dovoljan razlog za radoznale namernika.
Impozantna građevina čeka završetak rekonstrukcije
stanje:dobro; status:spomenik kulture od izuzetnog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0207,MPS32;
Za laike kakvi smo, građevina deluje neuobičajeno, pomalo i fantastično. Puno je neobičnih detalja. Tornjevi, od kojih jedan još nije restauriran do kraja, pomalo liče na kule neke tvrđave. Okolni prostor je zaštićen kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Crkva Svetog Nikole".
Manastirsku crkvu izgradila monahinja sa tri sestre
status:spomenik kulture od velikog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0209,MPS33;
U ovoj zajednici se pridaje naročita pažnja određenim detaljima. U crkvu ne može kročiti nekrštena, tetovirana ili osoba sa pirsingom na sebi. Takođe, ni žene u pantalonama. Pri ulasku, obavezno se ljubi drveni krst sa raspetim Hristom. Takođe, fotografisati se može samo crkva, spolja, odnosno posetioci ispred crkve. Prostor oko manastira je zaštićen i kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Jašunjski manastiri sveti Jovan i sveta Bogorodica".
Iako smo primetili da ovde važe posebna pravila, propustili smo da upitamo kom redu monahinje pripadaju.
Podignut početkom 16. veka na mestu hrama koji poticao još iz vremena Nemanjića
status:spomenik kulture od velikog značaja,Memorijalni prirodni spomenik; šifra:SK0210,MPS33;
Osim stare crkve, sve ostale zgrade manastira su novoizgrađene. Manastir je potpuno kompletiran. Prostor oko manastira je zaštićen i kao prirodni spomenik pod nazivom "Prirodni prostor oko nepokretnog kulturnog dobra Jašunjski manastiri sveti Jovan i sveta Bogorodica".
status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK0213;
Nekadašnji manastir sada je samo crkva. Veliki konak je pust, ne koristi se, a oštećen je u požaru. Zgrada konaka, iako oštećena, vrlo je lepa, sa neubičajenmo velikim tremom.
Ne zna se početak - godina gradnje niti ktitor. Postoji pretpostavka da je građen u 9. i obnovljen u 12. veku. Pominje se i Sveti Sava kao posetilac na svom putu u Bugarsku. U novoizgrađenom konaku danas boravi samo jedan monah.
Priča kaže da su zatrpani ostaci otkriveni zahvaljujući kravama koje su oko njih pasle travu. Manastir nije ograđen. Pored crkve, zvonare i konaka, nema drugih objekata. U konaku se desio požar par nedelja pre naše posete.
Do manastira se stiže makadamskim putem dugim 2.5 km. Pri tome se prelazi betonski mostić koji je malo nakrivljen, ali izgleda da je dovoljno čvrst.
Moćna građevina sa visokom kulom nad ulazom. Izgrađen je brdu sa koga se pruža fantastičan pogled, a sam plato je podeljen u više nivoa. Konak je savremena gradnja, ali je projektovan sa primesama tradicionalnog stila i deluje vrlo prijatno. Na uskom prostoru je i zidana česma uz podzid sa starim nadgrobnim pločama. Na malo slobodnog prostora, puno cveća i zelenila.
Izgradio ga je Roman Diogen, vizantijski car u 11. veku
status:spomenik kulture od izuzetnog značaja; šifra:SK0224; nastanak:11. vek; stil:vizantijski;
Pored osnovne funkcije, u okviru manastira deluju i bogoslovska škola, prepisivačka radionica i obuka za ikonopisački zanat. Izuzetno je značajan za Makedoniju, jer je ovde održano zasedanje pred ustanak 1941. na kome je odlučeno da se formira makedonska država u okviru federalne Jugoslavije. Manastir ima status spomenika kulture od izuzetnog značaja.