|
SRBIJA:
ZNAMENITOSTI, PUTOVANJA, NAVIGACIJA Naša baština: priroda, kultura, istorija
(Da li je, zaista, rutizam.com najdetaljniji sajt o Srbiji? Proverite.)
|
|
Naslovna strana
|
Za
putnike, radoznalce, istraživače, avanturiste, ljubitelje, bicikliste, motoriste, pešake, planinare, fotografe, putopisce, profesionalce i amatere, omladinu i penzionere, kao i sve nepomenute, knjiga
Pravac Srbija
|
Ovde je otkopano preko 300 grobnica iz doba ranog bronzanog doba, negde između 2700. i 1600. godine pne. Pripadale su tzv. moriško-mokrinskoj grupi (kulturi) koja je locirana na širem prostoru ušća Moriša u Tisu.
----
Ovo je do sada najveća pronađena naseobina Hazara. Prostire se na 100 hektara, a našoj javnosti je potpuno nepoznata.
Prostire se od groblja u Gložanu do hotela Poloj.
Uspeli smo da pronađemo otkopane grobnice, ali tek po povratku kući. Pravilno raspoređene tačkice vide se na guglovoj satelitskoj mapi, u severoistočnom delu iskopa gline, na jedinom mestu iskopa koje nismo obišli.
Po ponovnom povratku na mesto utvrdili smo da su snimci na googlu stari, cela nekropola je bila pokrivena zemljom.
Ispod kuća u naselju Belnjača, ali i širem okruženju nalazi se velika rimska nekropola.
Sarkofag pronađen na ovoj lokaciji izložen je u dvorištu Galerije slika Save Šumanovića.
Humka je udaljena oko 2,5 km od naselja. Visoka je 4,5 metra. Pri istraživanju, nađene su ljudske kosti.
Područje na koje su nas uputili meštani nalazi se na kosini koja se spušta iz sela Gladnoš prema Maradiku, sa desne strane manjeg potoka. Pošto na tom mestu velika parcela obrasla šikarom, humku je bilo nemoguće locirati u kratkom vremenu. Ona je, po rečima meštana, tu negde.
Opet, po rečima meštana, cela strana uz potok je arheološki istraživana, tako da su i snimci koje smo načinili aktuelni u vezi sa istorijom ovog mesta.
Pošto je po službenoj dokumentaciji humka udaljena od sela 2,5 km severoistočno, i da se nalazi na mestu zvanom Unka, taj navod treba proveriti.
Humka se obrađuje, iako je zaštićena. Nedaleko od nje je prolazio rimski put što i čini njen značaj.
Zatekli smo vlasnika i njegovu ekipu u kampanji sadnje bostana. U priči sa njima smo saznali da se selo Kraljevci nekada nalazilo sa druge strane humke, a da je na humci bilo seosko groblje. Selo je kasnije izmešteno na današnju lokaciju jer je teren na kome se nalazilo bio podvodan.
Objekat se nalazi uz samu ivicu groblja.
Do objekta je, sa ulične strane, izrađena betonska popločana staza. Međutim, vlasnik placa preko koga ide staza, izgradnjom stambenog oblekta je onemogućio upotrebu staze.
Ovo je jedna od više nekropola Viminacijuma, s tim što je za ovu organizovan obilazak. Prokopan je tunel koji prolazi ispod nekoliko grobnica koje su otkopane sa donje strane. Oslikane su, osvetljene i mogu se razgledati iz žablje perspektive.
Nekropola, verovatno slovenska, 9. do 11. veka.
Lokalitet je potopljen gradnjom brane.
Na širokom kružnom platou, nešto iznad rečice koja ga okruđuje, nalaze se ostaci crkve i kuhinje, kao i slabije vidljivi ostaci bedema i konaka.
Lokacija je pristupačna, ali potrebno je malo raspitivanja, jer ne postoje putokazi do samog mesta.
Asfaltom se stiže do na 200 m od objekta. Može se spustiti zemljanim putem još bliže, ali nismo hteli da rizikujemo pa smo parkirali u najbližem dvorištu ljubaznih domaćina (uz sam put nema mesta).
Zemljani put prolazi kroz plitku rečicu neposredno pre platoa na kome se nekropola nalazi. Nije bila visoka i lako smo je pregazili, ali, za svaki slučaj, potrebne su čizme ako nemate terensko vozilo.
Crkva je građena krajem 13. ili početkom 14. veka, a prilikom istraživanja je nađen i tumul nastao 1500 do 1200 godine pne. Preko 200 nadgrobnih ploča čine ovu nekropolu najvećom u Srbiji, a i šire.
Nekropola zauzima prostor dužine stotinak metara. Istraživano područje je konzervirano i prekriveno zemljom. Nad prostorom je iznikla mlada šumica.
Kompleks se nalazi na brdu Magura, na oko kilometar od glavne kapije Gamzigrada.
Dve velike humke predstavljaju dva mauzoleja, Galerijev i Romulin.
Prema informaciji na panou, na ovom mestu je obavljen obred apoteoze - tu su car u njegova majka odgovarajućim obredom prevedeni u red božanstava.
Još interesantnije - ovo je jedan od poslednjih zabeleženih postupaka divinizacije nekog vladara iz tog doba.
Predstavlja arheološko nalazište od izuzetnog značaja.
Zbirku čine ploče, slemenjaci i sanduci, a preostalo ih je oko devedest od ranijih oko 200.
Nalazi se blizu centra mesta, izmeću puta i reke.
Pronađen je veliki broj nadgrobnih ploča (mramorja), tako da se predpostavlja da po veližini nekropola po brojnosti može biti pandan Mramorju u Perućcu.
Na dve veoma bliske lokacije nalaze se značajne grupe stećaka, po tridesetak, otprilike.
Na ovoj lokaciji skoro svi spomenici imaju sleme i stopu. Po neki su sa dva slemena.
Na dve veoma bliske lokacije nalaze se značajne grupe stećaka, po tridesetak, otprilike.
Na ovoj lokaciji skoro svi spomenici su ravni, samo poneki su urađeni sa slemenom.
Nalazi se na granici atara Pilatovići i Prilice pored Moravice.
Mnogo velikih kamenih blokova u redovima, sred relativno mlade šume, ali sasvim ili do pola, utonulih u zemlju.
Blokovi su postavljani u pravilnim razmacima, ali se to sada, zbog šume i utonuća nekih pod zemlju, sada ne može dokumentovati.
Do nekropole smo stigli asfaltiranom trasom uske pruge - putem koji ide od Užica do jezera Vrutci (kretanje vozilma dozvoljeno samo u određenim periodima dana).
Uz put smo se pred jednim tunelom u Staparima, prinuđeni da manevrišemo radi mimoilaženja (put ima samo jednu traku), zaustavili da vozača vozila iz suprotnog smera upitamo za put prema nekropoli.
Ispostavilo se da smo imali neverovatnu sreću. Gospodin Lazar Jeftić se ponudio da nam bude vodič u obilasku više značajnih lokacija u okolini. Tako smo sa njim proveli dobar deo dana i obišli rimsko groblje, arheološku lokaciju Gradina (za koju nismo ni znali), Divljakovića vrelo, branu na jezeru Vrutci i manastir Rujan.
U mestu Crnuzi, ispod utvrđenja Jagat, nalazi se srednjovekovna nekropola, u sklopu koje se nalazi i nekoliko stećaka, a sam prostor se naziva Grčko groblje.
Nekropola se nalazi uz samo seosko groblje, odnosno, njihov prostor se delimično preklapa. Spomenici oba groblja su izmešana na najvišoj tački brda na kome se nalaze, dok se nekropola spušta prema istoku, a savremeno groblje prema ostalim padinama.
Dolazi se uskim asfaltnim putem. Na četiristo metara pre groblja, odvaja se udesno, uvis put za tvrđavu Jagat.
Groblje se nalazi na brdu sa koga se pruža pogled na celu kotlinu u kojoj se nalazi Priboj.
Na lokaciji se uočava tridesetak stećaka različitih po veličini i obliku. Ima ih u obliku ravnih ploča, dvostrukih ploča, kovčega, kao i jedan u obliku kovčega sa postoljem. Na kamenovina se ne uočavaju uklesani znaci, osim jednog sa krstom i jednog sa figurom od koncentričnih krugova.
Blokovi su pomerani i premeštani prilikom gradnje novog medicinskog centra.
Lokalitet se nalazi u krugu industrijskog kompleksa. Kompleks je isparcelisan, poslovni i fabrički prostor izdat raznim zakupcima, a o parkovskom prostoru više niko ne vodi brigu.
Prostor rimske nekropole potpuno je zarastao u žbunje i korov.
Rastinje je učinilo svoje potpuno pokrivši prostor i artefakte nekropole.
Nismo bili u stanju da snimimo ni delić kamena sa lokacije.
Ovi spomenici su nastali tokom 14. i 15. veka. Lokacija je upisana na preliminarnu lista svetske kulturne baštine. Na lokaciji je preko trideset spomenika. Spomenici su ukrašeni geometrijskim i antropomorfnim figurama.
Lokacija je propisno opremljena informacijama.
Koristilo se veoma dugo - u periodu od 6 vekova.
Groblje je otkriveno slučajno prilikom trasiranja lokalnog puta.
Selo Tušimlja je planinsko, razbacano na širokom prostoru. Veoma je zanimljivo zbog brojnih arheoloških lokaliteta, stare crkve/manastira. Jedan od lokaliteta je i ova nekropola.
Na kupastom brdu nedaleko od sela u hladu hrastove šumice, nalazi se nedavno otkriveno i još ne sasvim istraženo srednjevekovno groblje. Groblje čini ogroman broj ležećih dvometarskih ravnih ili ploča sa slemenom.
Po slobodnoj proceni ovde je najmanje 200 velikih ploča i po tome se groblje može uporediti jedino sa srednjevekovnom nekropolom u selu Dići.
Odmah pored je savremeno seosko grblje, tako da lokaciju nije teško naći.
Grobnica se nalazi u parteru ispod ulaza u hotel Radon. Predstavlja ilustraciju kako se Niš, po prihvatanju hrišćanstva naglo počeo razvijati kao kulturni i duhovni centar. Nastala je verovatno u 6. veku. Ima status spomenika kulture od velikog značaja. Iako je sanirana, konzervirana i relativno zaštićena blizinom hotelske zgrade i ogradom oko platoa na kome se nalazi, ipak su na njoj vidljivi tragovi skorašnjeg vandalizma.
Dosta interesantnih stvari uz šetalište u centru Banje. Park, topli bazeni, zaštićeno stablo belog duda i - antička grobnica.
Veliki deo niške Jagodin-male leži na mestu antičkih nekropola i grobalja.
Nekoliko većih grobnica je otkopano i istraženo, ali nisu pristupačne za publiku, jer se nalaze u okviru javnih i poslovnih objekata.
Publici su jedino dostupni ostaci ovde prikazane ranohrišćanske bazilike, čiji je deo natkriven i zaštićen.
Ostaci bazilike se nalaze između stambenih zgrada, natkriveni i ograđeni. U susednoj zgradi nalazi se muzej. Na centralnom trgu izložen je rimski stub - miljokaz. Malo dalje nalaze se ostaci velikog bedema.
O veličini antičkog naselja svedoči i nekolicina ranohrišćanskih grobnica koje su otkrivene u podrumima belopalanačkih kuća.
Naišli smo u vreme praznika, muzej je bio zatvoren, ograda oko bazilike zaključana. Napravili smo par snimaka kroz rešetke.
Prostor nekropole je, po istraživanju, prekriven zemljom.
Uz sam lokalitet je podignuta nova crkva.
Veoma je značajan lokalitet Kamenitica u Maloj Kopašnici (kat. 112, sl. 18), sa naseljem i nekropolom iz 2 - 4. veka, čija su istraživanja ukazala na važnu ulogu ovog prostora tokom ranog perioda romanizacije i omogućila izučavanje života autohtonog stanovništva. Pored ovog, postoje i drugi, manje istraženi lokaliteti u Maloj Kopašnici. (Rimsko nasleđe u Leskovačkoj kotlini, Sonja Jovanović)