putnike, radoznalce, istraživače, avanturiste, ljubitelje, bicikliste, motoriste, pešake, planinare, fotografe, putopisce, profesionalce i amatere, omladinu i penzionere, kao i sve nepomenute, knjiga
Pravac Srbija
Prikaži mapu
KOMENTARI
KOMENTARISANO
VAŠ KOMENTAR (poželjna je bilo kakva identifikacija)
POŠALjITE KOMENTAR
UVOD
Nekadašnji divovi ravnice u Vojvodini su se sveli na svega jedanaest usamljenika odsečenih krila.
U ranijim vremenima, svako iole značajno selo imalo je po jednu. Od preostalih, niti jedna nema krila, a samo jedna ima sačuvan pogonski sistem i mlin.
Samo devet ih je (građevinski) u dobrom stanju, dok se dve bore sa silom gravitacije. Bez mnogo šanse, jer su ostale napuštene. Od devet solidnih, dve imaju namenu kao povremeni ili stalni ugostiteljski objekt, tri su dobro održavane od stane vlasnika, dve su namenjene turističkim obilascima, jedna se nalazi u okviru vojnog objekta, a jedna zavisi od dobre volje opštine.
Vetrenjače su građene od opeke ili u kоmbinаciјi оpеkе i ćеrpičа u оbliku zаrublјеnе kupе pokrivene šindrom - drvenim pločicama. Krovni nosač i krov su bili pokretni (rotirajući) da bi krila mogla da se postave upravno na pravac vetra.
Za rotiranje krova su služile dve grede visoke koliko i vetrenjača, koje su sa gornje strane obuhvatale osovinu krila, a sa donje su se oslanjale na tlo. Pomerane su ručno, u skladu sa pravcem vetra. Osovina koja je nosila krila bila je spojena sa vitlom koje je pokretalo točkove mlina.
Unutrašnji prostor je obično po visini bio podeljen na prizemlje i dve do tri drvene platforme koje je povezivalo neprekidno ili izdeljeno stepenište, češće merdevine. Najviši nivo je zauzimala rotaciona konstrukcija, a na niži nivo su postavljani žrvnjevi. Donji prostor je korišćen za skladište i prilaz.
Kapacitet mlina je bio 500-600 kg žita po kamenu na dan.
Postojeće vetrenjače su građene od sredine 19. do početka 20. veka. Gradili su ih dobrostojeći ljudi. Građene su po uzoru na holandske ili su kupovani pa preseljavani gotovi objekti, uglavnom sa teritorije današnje Mađarske.
SEVERNOBANATSKI OKRUG (2)
Opština Kanjiža
00:00
1.
Orom
Kultura-Objekt-Zanatski
Vetrenjača Bajus, Orom
P R I L A Z
Ulaz sa puta koji prolazi pored bazena
O B J E K T
Pogled sa prostranog travnatog parkirališta
Vetrenjača (1)
Vetrenjača (2)
Vetrenjača (3)
Malo hladovine oko objekta
O K O L I N A
U daljini se vidi čudni objekt - toranj nepoznate namene
Salaši nestali, kula ostala, mlin ne radi
status:spomenik kulture; šifra:SK1830; namena:zabava; poseta:ne za turiste; nastanak:1869. (1890.);
Vetrenjača je prvobitno izgrađena na drugom mestu, a 1890. preseljena na sadašnje. Objekt je 80-tih godina prošlog veka počelo da rekonstruiše udruženje lovaca, a danas (maj 2018.) ga koristi i održava grupa građana. Svrha - zabava.
U vreme posete smo saznali da se ovde održavaju zabave za mlade tokom godine. Zadnja informacija (avgust 2023.) kaže da je već po drugi put ovde u avgustu održan veoma interesantan festival - Malomfesztival (Fest kod mlina).
Vetrenjača ne radi, kao uostalom ni jedna druga. Ipak, renovirana je, postoji pristup na oba sprata, osovina sa kamenom je tu. POred toga, nešto malo starih alatki kao da su začetak muzejske postavke.
Pošto smo stigli i počeli sa razgledanjem spoljašnjosti, iz susedne kuće je prišao stariji gospodin (ime nismo zapisali) koji se stara o objektu. Pustio nas da uđemo u vetrenjaču i ispričao nam o naporima da se objekt obnovi i postane dostupan javnosti.
Objekt je preseljen sa druge lokacije renoviran u skorije vreme. Našli smo podatak da je u zgradi muzej, ali na samoj lokaciji o tome nema informacije. Nalazi se uz glavno gradsko izletište na obali jezera.
Unutrašnjost - unutrašnji zid je počeo da se osipa
Unutrašnjost - mehanizam postoji (1)
Unutrašnjost - mehanizam postoji (2)
O K O L I N A
Kamen (1)
Kamen (2)
Jedna od jedine dve preostale banatske vetrenjače
stanje:prazna; status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1104; nastanak:1899.; pristup:slobodan; posete:slobodne;
Vetrenjača se nalazi na širokoj poljani pored puta za Kikindu. Objekt je, izgleda, bio renoviran pre možda dvadesetak godina, ali sada su, pošto nije u funkciji, već krenula manja oštećenja. Inače, u unutrašnjosti se nalazi kompletna drvena konstrukcija. Takođe i par gvozdenih zupčanika, dok smo napolju zatekli dva mlinska kamena.
Pitali smo se zašto od ovoga nije napravljena turistička ili turističko-ugostiteljska atrakcija, kada postoje svi uslovi. Pogotovo što je u neposrednoj blizini poznata i posećena banja i lečilište. Takođe, nije daleko ni primer za ugled - pretvorena u uspešan ugostiteljski objekt, vetrenjača u Bečeju.
Vetrenjača se nalazi u okviru privatnog poseda. Bez isključive dozvole vlasnika, objekat se može razgledati samo preko ograde, udaljene tridesetak metara.
Iz ovog sela nema dalje. Nema ni desno ni levo, samo - nazad. A ova starina postojano čuva zadnje parče zemlje pred velikom vodenom ogradom.
Objekt se nalazi preko pruge u odnosu na grad, bečejci kažu u Novom Selu. Izvan je glavnih puteva. Ulica koja vodi do objekta prolazi pored starog jevrejskog groblja i pored spomenika Kosovskoj brigadi iz vremena NOB-a.
Već sam se odselio iz Bečeja u vreme kada je novi vlasnik otkupio vetrenjaču, tako da se ne sećam u kom je stanju ona bila tog trenutka. Sigurno je, svakako, da je to za sam objekat bio spas u zadnji čas. Restoran nosi odgovarajuće ime - Don Kihot.
stanje:kompletna; pristup:privatni posed; posete:uslovno; status:spomenik kulture od velikog značaja; šifra:SK1099; nastanak:1912.;
Najbolje očuvana vetrenjača u Vojvodini, odnosno Srbiji. Po izgradnji, nekoliko puta je preseljavana, ovde je od 1912. godine. Mlin ne radi, ali po stanju enterijera bi se reklo da je pogonski sistem kompletan. Jedina je takva sa kompletnim mlinom u celoj Vojvodini (Srbiji), nedostaju joj samo krila.
Prolazio sam pored nje u detinjstvu, kada bismo iz Bečeja dolazili do rođaka kolima. Kada se išlo vozom, nije se videla. Prisećam se da je tih godina još imala krila (da li je radila?).