Materijalna kultura Srbije

(46.0658°N 19.8311°E)

šifra:BAC250

Humka Debelo brdo sada je već izorana do neprepoznatljivosti. Nalazi se na krajnje južnoj tački Ludaškog jezera. Na pedesetak metara od humke uređen je pristup jezeru sa dva mola koji premošćuju okolnu trsku (trska je ovde zaštićena kao i ostala barska flora).

(45.917°N 19.7552°E)

Kalvarija se nalazi kod starog groblja. Za uzvišenje nije sigurno da li je humka ili tel. U blizini se nalaze ostaci srednjovekovne crkve, kao i ostaci stare ciglane (čiji je vlasnik bio Jevrejin). To je svakako najstariji deo tog kraja. Uz šor ima zanimljivih starih seoskih kuća sa tradicionalnim sunčanim zabatom. (Jožef Dožai)

(45.998787°N 19.510388°E)

U blizini je spomenik bici kod Kaponje.

(45.9664°N 20.1265°E)

šifra:BAN076-BAN089

Dvanaest humki raspoređenih tako da su parovi ili grupe u međusobnom vidokrugu. Najbliža putu i samom mestu na austrijskim kartama je Vojana (95). Na 45.945 20.206 nalazi se Macahunka (89) Na 46.0153 20.194 nalazi se Budzak (93) Na 5.9838 20.24 nalazi se Kocina unka (91) Na 45.9862 20.2894 nalazi se Crna unka/Arany Hegy (88) Na 45.9591 20.1538 neimenovana (91)

(46.0561°N 20.0341°E)

sifra:BAC423 stanje:savršeno

Smatra se da je kurgan potpuno sačuvan. Da je očuvan kako po izgledu, tako i po dimenzijama. Kalvarija je ograđena, a na ulazu su metalna vrata sa katancem.

(44.6907°N 19.7563°E)

status:arheološko nalazište period:starije gvozdeno doba šifra:AN0072 pozicija:napoznata

Nalazi se na potesu Parlog.

(43.868611°N 20.383055°E)

Uključuje i astroarheologiju

(45.372583°N 20.173389°E)

pristup:terenskim vozilom period:kurganski narodi

Uzvišenje u obliku pravilne kupe podigli su neki od kurganskih naroda - Skiti, Sarmati ili Kumani.

(45.6514°N 20.2419°E)

(46.143986°N 20.005095°E)

status: šifra:BAC434

(45.364417°N 20.169889°E)

status:spomenik prirode šifra:BAC810 pristup:putničkim vozilom pristup:pešačenje do 1 km pristup:nemoguć bez vodiča

Pošto je pokrenuta procedura zaštite, ova je humka od potpuno skrajnute, prešla među najreprezentativnije i najbolje dokumentovane. U neposrednoj blizini nalazi se Mala Jurišina humka (BAC811).

(46.155556°N 19.929722°E)

(46.160649°N 19.986705°E)

pristup:putničkim vozilom status:arheološko nalazište šifra:BAC431

Humka je arheološki istraživana, na njoj je otkopan neolitski lokalitet. Pored humke, u neposrednoj blizini su Park prirode Kamaraš, arheološki lokalitet Avarsko groblje, humka Budžak.

(45.958373°N 19.231960°E)

šifra:BAC068 pristup:putničkim vozilom stanje:oštećena

Humka nije visoka, ali je svakako upečatljiva usred ravnice. Humka je oštećena, delimično kopanjem i odnošenjem materijala, delimično erozijom. Mnoge legende se vezuju za nastanak humke, ali sigurno je samo da je nastala veštačkim putem. Takođe, moguća je veza sa plemenom Sarmata, zbog otkrića nekolicine sarmatskih grobova u bližoj i daljoj okolini.

(46.035170°N 20.149026°E)

status:spomenik prirode šifra:BAN025

(46.067193°N 19.875577°E)

status:spomenik prirode šifra:BAC474 pristup:putničkim vozilom stanje:nazire se mesto

Humka se nalazi pored samog puta. Na vrhu je betonska kota, odnosno geodetska trigonometrijska tačka.

(45.9724°N 20.0012°E)

pristup:putničkim vozilom stanje:savršeno

Brdo Čako/Zako je veoma široka lesna zaravan, izdignuta par metara u odnosu na slatinu koja se pruža u pravcu Tise. Najviši deo zaravni je humka široka sotinak, a visoka desetak metara. Na najvišem delu humke podignut je krst okružen figurama i posvetama ključnim momentima iz mađarske istorije.

(45.8875°N 20.1495°E)

pristup:putničkim vozilom pristup:pešačenje do 200 m stanje:oštećeno

Humka je oštećena, jer se i dalje intenzivno preorava.

(46.027499°N 19.925327°E)

prilaz:putničkim vozilom status:spomenik prirode šifra:BAC407

Humka je od većih i bolje sačuvanih. Malo je štećena jer atarski put ide preko jedne bočne strane. Humka je, ustvari, očuvana zahvaljujući betonskom stubu, odnosno geodetskoj taččki na svom vrhu. Sa humke se pruža jako lep pogled na obrađene/požnjevene parcele i veliko veštačko jezero, sada privatni ribnjak.

(46.0746448°N 19.6754474°E)

šifra:BAC278

Humka više ne postoji

(45.956°N 20.011°E)

status:spomenik prirode šifra:BAC394

(45.715166°N 20.342851°E)

status:arheološko nalazište šifra:BAN125

Deo humke je prokopan zbog gradnje puta, a ostatak iskorišćen kao materijal - pesak.

(46.1354516°N 19.5597528°E)

Status:zaštićena šifra:BAC293

(45.8893°N 19.9479°E)

status:zaštićena šifra:BAC381

(46.0037°N 19.9122°E)

status:spomenik prirode šifra:BAC417

(46.071308°N 19.907508°E)

status:zaštićena šifra:BAC483

Humka je otkopavana za rad ciglane koja se upravo naslanja na nju. Ipak, uzeta je pod zaštitu pre nego što je potpuno uništena.

(46.084583°N 19.946028°E)

Humka je pod nadzorom Udruženja ljubitelja prirode. Bez njihove dozvole prilaz nije moguć. Na humci je postavljeno desetak kućica za ptice.

(46.084°N 19.9546°E)

pristup:putničkim vozilom stanje:očuvana

Na vrhu se nalazi topografska oznaka, što joj je verovatno omogućilo da preživi. Humka se ne obrađuje i očuvana je.

(45.906°N 19.92°E)

status:zaštićena šifra:BAC376 ili BAC 383?

(45.937230°N 20.364786°E)

šifra:BAN055

(45.92°N 20.302°E)

Zgrada centra je napravljena od prirodnih materijala. Nestandardnog je izgleda, jer ima osmatračnicu, ali je potpuno u stilu narodne gradnje. Sa osmatračnice se dogledom može obuhvatiti ceo rezervat.

(45.8963°N 20.3036°E)

Naziv "Tri ante" znači da se humka nalazi na granici tri atara. To su atari Jazovo-Sajan-Mokrin. U blizini postoji i manja humka - Pogranična humka. Za posetu lokaciji koja spada pod zaštićeno područje "Pašnjaci velike droplje", potrebna je dozvola lovačkog društva, odnosno upravljača. Za ovu humku se već dugo ispredaju pretpostavke da je baš tu sahranjen Atila. Zato i ne čudi da je na meti "istraživača" možda i više od sto godina. Oštećenja koja su ostavili stvarno su ogromna, raskopano je i uklonjeno možda i 2/3 zemlje sa lokacije.

(45.964048°N 19.043669°E)

status:zaštićena šifra:BAC141

Na vrhu humke podignuta je osmatračnica sa koje se pogled pruža u dubinu Mađarske. Takođe, u zadnje vreme interes izaziva i pogled na ogradu na granici koju je Mađarska izgradila radi zaustaljanja priliva izbeglica. Ograda se nalazi na svega desetak metara od ove humke.

(45.652886°N 20.036476°E)

status:zaštićena šifra:BAC557

Prema rečima Svete Hadnađeva, koji nas je vodio na humku, mnogo godina ranije, naslonjen na humku, nalazio se deo zida prastare kuće od blata. Sada Sada takvih tragova nema. Humka se, delimično, peorava.

(45.6739°N 20.0293°E)

status:zaštićena šifra:BAC540

(46.070664°N 19.908204°E)

Druga od moguće 2 humke Pap. Na austrijskoj karti označena kao "T.Z. 57.17 Pap halom"

(45.683090°N 20.060792°E)

lokacija:približna

(46.128099°N 19.729440°E)

lokacija:približna status:zaštićena šifra:BAC238

(45.7022°N 19.989°E)

status:zaštićena šifra:BAC552

(45.548°N 20.0172°E)

Prema nekim izvorima, ovo je bila masovna grobnica posle kuge 1738-40. godine. Prema drugoj verziji, tu su sahranjeni izginuli u borbama kod Bačkog Gradišta u Mađarskoj revoluciji 1848-49. Sahranjeni su zajedno Mađari, Srbi i ostali. U neko vreme je proglašena za Kalvariju (katolička replika događaja na Golgoti). Humka je grobnica većeg broja ljudi, najverovatnije.

(45.8483°N 20.4114°E)

Kinđa je visoka 83 mnv, dok je najviše tačka, 92m, kod Novog Kneževca. Rastinje na brdu je raznoliko, ali dosta specifično. Nisam poznavalac da bih razlikovao davnašnju stepsku floru koja se održala, ali sam od stručnjaka čuo da je ima i to samo na jednoj strani brda.

(46.136°N 19.895°E)

status:spomenik prirode šifra:BAC471

Humka se izorava. Sudeći po njenoj površini trebalo bi da je visoka najmanje 7-8 metara. Ovako, izoravanjem je svedena na svega 2-3 metra visine.

(45.3582°N 20.5985°E)

status:arheološki lokalitet

Humka je arheološki obrađena.

(45.205836°N 20.410872°E)

(45.635743°N 20.175658°E)

Velika humka nalazi se na domak Novog Bečeja, na njivi koja je uz sam magistralni put. Par stotina metara dalje, ide skretanje za Slano Kopovo. I na ovoj humci se može konstatovati opšta karakteristika - flora je potpuno drugačija od svega što se može sresti u okolini. Na vrhu humke nalazi se bunker, verovatno postavljen u vreme IB. Humka nije istraživana, ali je potpuno očuvana.

(45.789135°N 20.305971°E)

Humka nije imenovana na starim mapama. Uočljiva je sa magistralnog puta od koga je udaljena stotinak metara. Na vrhu ima betonirani geodetski znak.

(45.795925°N 20.311008°E)

(45.8835°N 20.408°E)

Na vrhu humke nalazi se geodetska tačka. Najveći deo humke se obrađuje. Kad je njiva pod uznapredovalim kukuruzom, postaje nedostupna pogledu sa puta.

(45.922323°N 20.452908°E)

(45.9359°N 20.4728°E)

Zemlja oko i sa humke se izorava. Brazde su prišle na svega metar od betonskog markera. Oranje je evidentno smanjilo visinu humke za najmanje pola metra, a nekadašnji volumen za preko 50%. Da nije topografske oznake, humka bi davno bila sasvim izravnata.

(45.6294°N 20.1969°E)

Humka se nalazi odmah do jezera Slano Kopovo, odnosno staza od parkinga do jezera vodi pored humke. Deo je specijalnog rezervata prirode, odnosno zaštićene zone oko jezera. Na prostranom okolnom pašnjaku skoro redovno se može sresti poveće krdo krava.

(45.2495°N 20.4053°E)

period:revolucija 1848.

Mesto je arheološki obrađeno, ali nisu nađeni tragovi ukopa ili pak sahranjenih osoba. Parcela pripada privatnoj kući. Kuća se malo koristi, humka je potpuno zarasla u gusto šipražje i potpuno je nepristupačna.

(43.1648°N 20.0589°E)

status:arheološko nalazište pozicija:nepoznata

Kompleks – od više desetina humki – uočen je u širem arealu lokaliteta Kobiljka, koji se nalazi na oko 15 km južno od Sjenice sa leve strane puta Raždaginja–Buđevo. Posle preliminarnih sondiranja na ovom lokalitetu su nastavljena sistematska arheološka istraživanja, koja su još u toku.26 Do sada je otkriveno 13 humki sa okolnim prostorima na kojima je bilo tragova kulturnog sloja. Saznanja do kojih se došlo u toku ovih istraživanja ukazala su na postojanje prostranog ranosrednjovekovnog kompleksa sa kraja 10. i iz 11. veka, koji je, po svemu sudeći, nastao kao paganski kultni prostor, ali, izgleda, i kao mesto sahrane spaljenih pokojnika.27 U pitanju je izuzetno značajna pojava koja bi, ukoliko se u toku daljih istraživanja potvrdi, pružila nova saznanja o tokovima hristijanizacije ne samo na ovom području već i šire, u planinskim oblastima naseljenja srednjovekovnih Srba. (M. Popović, V. Brkić: Vrsenice ... BGD, 2009.)